Kada ministar policije Aleksandar Vulin kaže da je „srpski svet jedina brana velikoj Albaniji“, reagujući na tvrdnju albanskog premijera Edija Rame da je cilj njegove političke karijere ujedinjenje Kosova i države čijom vladom rukovodi, teško je ne pomisliti na Ezopovu basnu o dva jarca. Životinje se susreću na brvnu i, […]
Draga Stefanović, „O nevoljama naše dece”
Usled oskudice i strahovite skupoće stanova danas je siromašno stanovništvo Beograda prinuđeno da živi po raznim šupama i vlažnim stanovima, ili da se po nekoliko porodica zbiju u jedan stan. Ovakve stanbene prilike ubistveno deluju po život i zdravlje naše dece i naše omladine. Ali nije sve zlo samo u rđavim stanbenim prilikama; rđavom stanu treba dodati rđavu i nedovoljnu hranu kojom se danas hrani ogromna većina našega naroda, jer je skupoća dostigla neverovatnu visinu. Ali vi vrlo dobro znate da gladna majka ne može imati hrane za svoje dete. I žena je prinuđena danas da ostavi svoje novorođenče onda kada mu je ona najnužnija i nezamenjiva još u prvom i drugom mesecu. Zbog ovakog načina života mortalitet naše dece ogroman je.
Čemu još radna teorija vrednosti: Odgovor Mihailu Gajiću
PIŠU: Nenad Bradonjić i Dušanka Milosavljević
Manifest sećanja levice : Kontrasećanje potlačenih i zaboravljenih
Iako je levica okrenuta ka budućnosti, nije lišena sećanja koje nije uvek tamnica novih projekata. Uprkos raznim delatnim kriminalizacijama levice, s jedne, i pasivnim romantizacijama socijalizma s druge strane, nije svako sećanje levice nedelatno.
Ustavno pitanje u Drugoj Jugoslaviji. IV dio. Od Povelje samoupravljanja do partijskog samo-upravljanja
Ustav SFRJ od 1974. godine, čiji temelji su udareni amandmanima na Ustav SFRJ od 1963, donesenim 1971. godine, u publicistici, a ponekad i u naučnoj literaturi, naziva se „grobarem druge Jugoslavije“. To je bio ustav koji je značajno promijenio prirodu jugoslovenske federacije, ali i ekonomski i politički sistem, iako se […]
Anesteziranost srpskog društva
Srbija je zemlja na dubokoj periferiji svetskog kapitalističkog sistema. Kao takva, podložna je stranim uticajima kroz inostrana ulaganja, teško sposobna, ili gotovo nesposobna da samostalno kreira i investira višak vrednosti
Ričard Vulf: “Kapitalizam se može oporaviti, ali može i fašizam”
Optimista sam, nisam naivan ali mislim da mogućnosti za progesivnu promenu u SAD nikad nisu bile veće
Novi impulsi radikalne ljevice
U Gracu, glavnom gradu Štajerske i drugom po veličini gradu Austrije, komunisti su prije nekoliko dana osvojili 29% glasova i tako postali prva partija po snazi, koja pretenduje da dobije mjesto gradonačelnika.
Ustavno pitanje u Drugoj Jugoslaviji. III dio. Povelja samoupravljanja
Drugi jugoslovenski socijalistički ustav bio je programski akt, koji je počivao na detaljno razrađenom i normiranom sistemu integralnog samoupravljanja, koje je trebalo da bude temelj društvenih odnosa u svim sferama društva.
Džek Bratić: – „Pandemija Covid-19 je uticala na dinamiku između paničara i teoretičara zavere“
Moram reći da sam prijatno iznenađen što se o „virusu kao biološkom ratu“ sada ozbiljnije razmišlja na javnim forumima
Afganistanke – pijuni u ratu protiv terorizma
Biden jedan od rijetkih iskrenih političara tijekom ovih dvadeset godina, koliko traju američke operacije u Afganistanu, rekao kako Afganistan ne predstavlja pitanje američke sigurnosti.
Ustavno pitanje u Drugoj Jugoslaviji. II dio: Rađanje Druge Republike
U pogledu demokratičnosti rješenja, pogotovo zbog uvođenja radničkih savjeta i vijeća proizvođača, te zbog formalnog slabljenja uloge izvršnih organa vlasti, Ustavni zakon je bio izrazito napredan pravni akt. Njegov najveći doprinos ogledao se u tome što je uveo demokratiju u ekonomski sistem, i to ne samo na nivou preduzeća, što je bilo riješeno još 1950. godine, već i na makro ekonomskom nivou, što je bilo originalno rješenje, koje nisu imali ni dotadašnji sovjetski ustavi, čak ni Ustav RSFSR od 1918. godine.
Incko osvijetlio tamni vilajet?
Dokle god nameće zakone, visoki predstavnik će samo praviti cirkus, u kome će, osim njega, koristi imati domaće političke elite, jer će se jedne predstavljati kao žrtve, a druge kao pobjednici.
Moša Pijade, „Revolucija i kontrarevolucija u Bugarskoj“
“Nesumnjivo je, da je najveći značaj bugarskih događaja u tome što nam oni donose najozbiljnije pouke u pogledu odnosa između varoškog proletarijata i seljačkih masa. Poraz bugarske revolucije pogađa podjednako varoške radnike kao i radni narod na selu, kao god što je i njihova borba bila zajednička. A tako su isto zajedničke i pouke iz toga poraza.”
Ustavno pitanje u Drugoj Jugoslaviji. I dio: Ustav FNRJ od 1946. godine
Ustavni tekst pokazuje da je ustavotvorac imao na umu da je društvo stupilo na put dubokih, revolucionarnih društvenih promjena, mada se iz više razloga uzdržavao da te promjene otvoreno u ustavnom tekstu označi kao socijalističke. I sama ustavna rješenja su „suzdržana“.
Đuro Cvijić, „Nacionalno pitanje u Jugoslaviji“
Izlaganje Cvijića na Trećem raširenom plenumu fascinantno je jer pokazuje kako malo se čak i gledište buduće partijske levice razlikovalo od desnice pre nego što su jugoslovenski komunisti počeli da ozbiljnije izučavaju lenjinizam. Iako su svi hegemonizam srpske buržoazije smatrali za glavni izvor nestabilnosti u Kraljevini, niko još uvek nije razmatrao nacionalizam kao potencijalno revolucionarni faktor u rušenju vlasti i sprovođenju komunističke revolucije.
Šta je nama danas 7. jul?
Malo koji narod u pokorenoj Evropi 1941. je imao hrabrosti da se usprotivi stravičnoj vojnoj mašineriji kakva je bila Hitlerova, ali i njegovim pomagačima u vidu kvislinških formacija koje su svoju lojalnost morale dokazivati tako što su prema nelojalnima bile nemilosrdne.
Praktična upustva za rad komunističkih predstavnika u opštinama
Komunistička partija Jugoslavije će na izborima za Ustavotvornu skupštinu 1920. godine biti četvrta najveća stranka po broju glasova, odnosno treća po broju mandata.
Asim Behmen, „Inteligencija i Parlamenat“
Ulaženje manuelnih radnika u parlament ne bi nimalo škodilo njegovoj radnoj sposobnosti. Ova istina je vrlo stara, i ona se mnogo puta ponavljala. Nju je pokušala da obori birokratska plutokratija, koja je demokratsku Srbiju obukla u odeždu despotizma i rejakcionarstva, i koja, po svojoj funkciji, zamenjuje aristokratiju zapadnih zemalja. Paradoksalni duh Maksa Nordaua vrlo je dobro jednom primetio, da gomila ljudi koja bi se sastojala iz samih Getea, Njutna, Tolstoja itd, ne bi bila u stanju da reši nijedno praktično pitanje bolje nego gomila u kojoj bi se nalazili sami obućari, krojači i zemljoradnici.
Nakon izbora, Čile pred promjenom Ustava
Ustavotvorna skupština će imati devet mjeseci (s mogućnošću produljenja tri mjeseca) da predstavi novi ustavni tekst. Potom će sredinom 2022. biti organiziran novi plebiscit kako bi građani odobrili ili odbili predloženi ustavni tekst.
Lokalni izbori u Hrvatskoj. MOŽEMO li slaviti? Belgrade calling?
Uspeh Tomaševića u Zagrebu i političke platforme možemo odjeknuo je većim delom kontinenta ali naravno najviše u bivšim jugoslovenskim republikama.
Proslava dana pobede nad fašizmom, ili poraz antifašizma?
Kao što vidimo sve ovo što nam se desilo, nije nastalo preko noći. Političke elite u poslednjih trideset godina, planski su radile na tome da se antifašizam negira, nacionalizuje, koristi u dnevnopolitičkim prepucavanjima, pa čak i da mu se dodeli zločinačka uloga. Antifašizam je ovom akademijom, simbolički doživeo poraz. Ukoliko dozvolimo da ovo prođe bez bilo kakve jače reakcije, dovodimo sebe u opasnost da jednoga dana kao heroje slavimo one koji su sopstvenom narodu bili najveći dželati. Time ćemo zauvek naše pretke koji su dali svoje živote za našu slobodu, ali i na nas same, baciti ljagu i negirati sami sebe. Jer narodi koji sami sebi žele zlo nezadrživo srljaju u sopstveni fizički i duhovni nestanak.
Novosti o Starosti: Protiv aktivističkog sizifluka
Hvala na strpljenju i pažnji, nije autor kriv što srednjoj klasi, da bi se privolela na nešto korisno i plemenito nije dovoljna priča, ni prozivka ni mim ni film, već joj je potreban ceo jedan ep u kome će ona ugledati
Janez, kdo bo plačal krvavi pir ?
Ne bi trebalo isključiti ni pretpostavku da je non-paper zapravo probni balon EU institucija koji je samo plasiran preko Janeza Janše, kako bi na taj način ispitali trusnost balkanskog podneblja i njegovu osetljivost na neke značajnije promene.
150 godina Pariske komune
Ideje Pariske komune danas su aktuelne onoliko koliko su bile prije 150 godina. To ne znači da su te ideje zastarjele, već da se društvo nije suštinski reformisalo, niti to može, jer počiva na istim, okoštalim principima političkog elitizma i ekonomske eksploatacije.