Pojam građanin, kao i svi drugi pojmovi blisko vezani uz ideologiju, ima različita značenja o kojima se može raspravljati, oko kojih se može voditi ideološka borba, koji nisu u povijesti imali uvijek isto značenje, niti se jednako i danas svuda upotrebljavaju.
Read Time : 14 Minutes
Multipolarni svijet u kapitalizmu ili kako ga vidi ”slijepa” radnička klasa
„Sloboda u kapitalističkom društvu uvijek ostaje otprilike ista kao što je bila u starogrčkim republikama: sloboda za robovlasnike.“ Reći će, ovo, jednom prilikom, veliki vođa Oktobarske revolucije, Vladimir Ilyich Lenin. U potpunosti se čini da ove riječi druga Lenjina današnji anti-globalisti nisu u stanju razumjeti. A i kako bi […]
Read Time : 24 Minutes
Marksova apstraktna teorija vrednosti u prvoj glavi Kapitala: Kritika Hajnrihove Wertform interpretacije
„Mi polazimo od pojedine robe kao samostalnog artikla u kome se opredmećuje određena količina radnog vremena, te stoga ima razmensku vrednost date veličine” (Marks, 1977: 94). „Iz ovoga izlazi prvo: važeće razmenske vrednosti jedne iste robe izražavaju nešto jednako. A drugo: razmenska vrednost može uopšte biti samo način izražavanja, „pojavni […]
Read Time : 16 Minutes
Antun Mavrak, „Nacrt rada vojne komisije KPJ“
“KPJ i SKOJ moraju povesti najodlučniju borbu, pojačati svoj rad protivu rata, za pretvaranje imperijalističkog rata u građanski rat, u rat za obaranje vojnofašističke i uspostavu radničko-seljačke vlade.”
Read Time : 5 Minutes
Zmije na ljestvama ili o zamkama meritokracije
U tekstu koji slijedi nastoji se protumačiti i kritički sagledati koncept meritokracije koji je već nekoliko desetljeća prisutan u javnom diskursu kao nezaobilazno uporište onih koji vjeruju da živimo u najboljem od svih svjetova. Shvaćena kao vladavina zasluga, meritokracija svladavanje pojedinačnih prečki na metaforičkim društvenim ljestvama promatra isključivo kroz prizmu individualne odgovornosti, sposobnosti i talenta, pritom zanemarujući ključnu ulogu faktora koje pojedinci ne mogu kontrolirati, a koje možemo smatrati produktima sretnih i nesretnih slučajnosti, te povoljnih i nepovoljnih okolnosti.