Superliga, UEFA i logika kapitala

Samo po sebi je, međutim, jasno da je fudbal deo kapitalističke ekonomije i totaliteta društvenih odnosa koji iz nje proizlaze i da utoliko suštinskih promena strukture fudbalskog sporta ne može da bude bez rušenja kapitalističkog sistema koji probleme u aktuelnom fudbalskom trenutku generiše

Joe Biden čini američki politički nihilizam gorim

Dok na anketama strmoglavo opada, čini se da Biden ne namjerava promijeniti kurs, te još uvijek nije potpisao izvršne odredbe o pitanjima koja sežu od otpisa duga do cijena lijekova. Predsjednik Delawarea – koji je svoje prvo obraćanje iskoristio kako bi se hvalisao zbog podrijetla “iz zemlje korporativne Amerike” – sada samo naginje ravnodušnosti i olakoj nonšalantnosti.

Kako marksisti vide srednji vek

Snaga marksističkih struja koje sam opisao leži upravo u njihovom priznavanju ove raznolikosti i u njihovoj sposobnosti da misle o istorijskim tranzicijama kao o mnogo bogatijem i složenijem skupu putanja nego što je to sugerisala konvencionalna ideja o prelasku sa jednog načina proizvodnje na drugi.

„Hoću da budem Švabo, Švabo da budem hoću“

Ivica Osim pronašao je način da bude upečatljiv. U svim sredinama u kojima je radio, duboke tragove je za sobom ostavio. Zato će Ivica Osim verovatno postati jedna od onih mitskih fudbalskih ličnosti o kojoj će se u narednim godinama i decenijama na prostorima bivše Jugoslavije, u Austriji i u Japanu još mnogo govoriti i pisati, uprkos knjizi Marka Tomaša koja o njegovoj karijeri gotovo da je rekla sve ono što je najvažnije.

Todor Kuljić, levi liberali i „formaciono plutajući“ levi teoretičari

Kuljić ne piše popularne, čak ne ni naučno-popularne knjige. To je specijalistička materija. Problemsko pitanje je da li i kako ova akademska formacija hoće/može manifestno odsanjati i analizirati kriterijume sećanja levice u ime podsećanja na imperative njene/naše budućnosti. Da li uopšte hoće i da li uopšte može da teoretizuje i praktikuje od Kuljića prizivano “delatno sećanje”.

Kritika teorije granične produktivnosti cene kapitala

Pored toga, pitanje porekla profita je važno i iz ideološkog ili etičkog razloga. Ako je izvor profita rad i napor kapitalista, onda je prisvajanje profita od strane kapitalista pravedno, pošteno i opravdano. S druge strane, ako je izvor profita rad radnika, onda je prisvajanje profita od strane kapitalista eksploatacija, i kapitalizam je inherentno nepravedan i nepošten ekonomski sistem.

Nikola Kotur, „Naše držanje u hrvatskom pitanju“

“Radićevoj koncepciji federalističkog bloka mora se priznati izvesna veličina ali je njegova politika u suštini buržoaska politika od koje hrvatski seljaci ne mogu imati nikakve koristi (…) Mi moramo pokazati hrvatskim seljačkim masama da one svoje hrvatske seljačke ciljeve ne mogu ostvariti u savezu ni sa svojom gospodom, ni sa slovenačkim popovima, ni sa bosanskim begovima jer će ih oni čim im se ponude vlasti i koncesije izdati – nego jedino uz pomoć radnika i seljaka čitave države.”

Kako ne procenjivati relevantnost Marksovog Kapitala

Često se tvrdi da je razvoj kapitalizma od Marksovog vremena učinio važne aspekte Marksovog Kapitala irelevantnim. Ovaj rad je argumentovao da su takve tvrdnje često zasnovane na pogrešnim razumevanjima ili predstavljanjima žanra knjige. Takođe je detaljno kritikovao neke specifične argumente koje su istaknuti mislioci – Silvija Federiči, Džonatan Sperber i Pol A. Baran i Pol M. Svizi – koristili u svojim pokušajima da ospore relevantnost Marksovih teorija reprodukcije radne snage i tendencijskog pada profitne stope.

Srbija i Rusko-ukrajinski rat: Neopredeljenost kao posledica gubitka kompasa

Dakle Srbija može deklarativno biti neutralna. Ali  jedna je stvar šta ste vi deklarativno, a sasvim druga šta je real – politika. Srbija je, kako je već rečeno okružena zemljama EU i NATO. Kao takva nema preveliki manevarski prostor delovanja. EU i NATO su oko nje, a Moskva nije baš toliko blizu. Ako Ruska federacija nametne sankcije EU i ako EU nametne sankcije Ruskoj federaciji, Srbija će kao zemlja u procepu između dva bloka to itekako osetiti. Dobijaće šamare i po levom i po desnom obrazu.

Pavle P. Pavlović, „Jedinstvo sindikata“ (odlomak)

“Različiti uslovi za klasnu borbu u dvema ekonomskim i političkim periodama, preratnoj i poratnoj, izražavaju se u tome: što je tamo bio zadatak sindikata: kulturno podizanje radništva, koje je trebalo ubediti u potrebu požrtvovanja za zadobijanje boljega života. A u našoj današnjici taj se zadatak svodi na dužnost sindikata: Pokrenuti gladno radništvo u borbu za odbranu gologa života. Prošlo je doba kada je sindikat bio izvor sveukupne štrajkačke aktivnosti: Sada je doba kad sindikat mora da postane utoka i rezultat sve klasne aktivnosti radništva.”

Pre osamdeset godina

Na dan 20. februara 1942. godine, četnici Vojvode Kerovića, opkolili su i napali Štab Majevičkog partizanskog odreda u selu Vukosavcima kod Lopara u Istočnoj Bosni. Slični napadi odigrali su se na više mesta širom Bosne, posle čega su počeli pregovori između četničke strane i ustaške države u cilju postizanja trajnog Sporazuma o vojnoj saradnji protiv partizanske vojske, koja će potrajati do kraja rata.

 „Don’t Look Up“ – kritika i politika

Umetnost služi da artikuliše osećanja zajednice kroz dela nadarenih pojedinaca. Razlozi zbog kojeg je „Ne gledajte gore“ (Don’t Look Up) toliko odjeknuo slični su kao oni zbog kojih je još genijalniji „Džoker“ postao svetski kulturni fenomen. Već decenijama nas muči osećanje da sa ovim svetom nešto duboko nije u redu, da je i zahtev za najprostijim racionalnim razmišljanjem i ophođenjem u najtežim vremenima postao nerealan.