Nepobitno je da se Kuba mijenja dok istovremeno državne strukture i dalje šire mantru o nepobjedivosti Revolucije koristeći slike Cienfuegos, Fielda i Chea kao zaloga za njezinu održivost. U tom smislu Revolucija se dalje bori za opstanak usporedno s nizom neizbježnih promjena, prije svega u ekonomskom pogledu. Upravo je konstantnu borbu za Revoluciju, Fidel Castro, u knjizi objavljenoj prvi puta 2004. godine, istaknuo kao izrazito važnu, rekavši: „ova je revolucija koja se brani i koja se branila, i da se ne brani ne bi bila ovdje“.
Read Time : 14 Minutes
Afganistanke – pijuni u ratu protiv terorizma
Biden jedan od rijetkih iskrenih političara tijekom ovih dvadeset godina, koliko traju američke operacije u Afganistanu, rekao kako Afganistan ne predstavlja pitanje američke sigurnosti.
Read Time : 11 Minutes
Ideološka kakofonija američke rulje
Slike konfederacijske zastave u američkom Kongresu i razularene mase koja je, uz minimalan otpor inače prilično revnog američkog represivnog sustava, marširala hodnicima onoga što brojni Amerikanci doživljavaju kao gotovo sveto mjesto američke politike, bile su nešto što je malo tko očekivao. Bile su to slike za koje je većina naviknuta da dolaze s Bliskog istoka ili neke banana-države, kako je to rekao bivši američki predsjednik George W. Bush, osvrćući se na ono što se događalo 6. siječnja u Washingtonu. Na istom tragu bili su i voditelji CNN-a poput Jacka Tappera i Abby Philip koji su također s nevjericom komentirali slike i vijesti koje su pristizale kao reakcija na Trumpovo odbijanje prihvaćanja izbornog poraza. Iako su scene marširanja u Washingtonu djelovale gotovo nadrealno dok je njihova ikonografija podsjećala na niskobudžetno holivudsko ostvarenje, postavlja se pitanje radi li se ovdje zbilja o stihijskom djelovanju kojemu je jedini cilj zadržavanje Donalda Trumpa u Bijeloj kući ili smo ipak svjedoci uspona ideologije radikalne desnice koji se neće zaustaviti njegovim odlaskom, tj. je li duh iz boce zaista pušten.
Read Time : 15 Minutes
Naša sporna pitanja: Manifest opozicije Komunističke partije Jugoslavije
“Za revolucionarne marksiste je odavno jasno da klasna borba u svojoj završnoj fazi gotovo redovno prelazi u građanski rat, u borbu oružjem. Ne voljom i željom proletarijata, nego zbog toga što se vladajuće klase neće potčiniti nikakvoj volji narodne većine, što bez fizičke prinude neće ispustiti vlast iz ruku. U toku razvitka klasne borbe redovnim političkim sredstvima dolazi se do perioda kad se od strane vladajuće klase upotrebi sila protivu celoga njenog dotadašnjeg političkog poretka, i otuda se građanski rat sam sobom nametne. Ali pre nego što do toga dođe ima proletarijat u svakoj zemlji da postane sila sposobna da pobedi staro društvo i organizuje novo. Istoriska zasluga naučnog marksizma jeste u tome što je otkrio uslove pod kojima su pobeda proletarijata i komunistička privreda jedino mogućni. Marks je pokazao da komunizam ne može biti ni tvorevina razuma, ni morala, ni grube sile. “
Read Time : 16 Minutes
Armija bijelih kuta ili zdravstvo bez granica
Možemo kritizirati deficite političke strukture na Kubi ili njezinu plansku ekonomiju, tvrdeći da je Kuba i dalje izrazito siromašna zemlja, ali činjenica je da Kuba u današnjem svjetskom kontekstu borbe protiv pandemije zauzima mjesto u prvim redovima.
Read Time : 21 Minutes
Rušenje Nicolása Madura
Došli s,o u situaciju da se prvi puta nakon dugo vremena iz Washingtona potpuno jasno šalju poruke o mogućnosti vojne intervencije u jednoj latinoameričkoj zemlji.
Read Time : 17 Minutes
Migrantske karavane i hegemonija u L. Americi
Umjesto pokušaja rješavanja problema u korijenu, američke su vlasti odlučile iskoristiti migrante kao političke pijune, kreirajući podjelu „mi“ i „oni“.
Read Time : 12 Minutes
Stvaranje prve Jugoslavije ili trčanje gusaka u magli (II)
Premda je prošlo sto godine od njezine uspostave ova država za sobom u većini slučajeva povlači negativne konotacije koje demoniziraju jugoslavensku ideju.
Read Time : 14 Minutes
Stvaranje prve Jugoslavije ili trčanje gusaka u magli (I)
Metaforika „srljanja gusaka u maglu“ postala je gotovo amblem ovoga ujedinjenja zajedno sa slikom Ivana Tišova, koja se pojavljuje u svim udžbenicima i knjigama.
Read Time : 22 Minutes
Oktobarska revolucija i jugoslavensko radništvo
Uspjeh ruskih boljševika 1917. godine, u trenutku kada su zapadne vlade bilježile pobjedu na bojišnicama, označio je novu nadu.
Read Time : 9 Minutes
Sacco i Vanzetti, devedeset godina poslije
Nicola Sacco i Bartolomeo Vanzzetiji postali su simboli borbe za radničke prava, ali i nepravednog državnog odnosa prema imigrantima i progresivnim idejama.
Read Time : 10 Minutes
Evolucija Praznika rada
Prema nekim ocjenama, radnički se pokret danas nalazi u ofenzivi. Time zapravo Praznik rada ponovno postaje točka koja predstavlja najpodesniji impuls za proklamiranje radničke politike.
Read Time : 9 Minutes
Radnički pokret, čaša je ipak napola puna!(?)
Postavljajući ponovno radnički pokret u širi društveno-politički kontekst, odnosno dokidajući njegovo reduciranje na isključivo uske ekonomske interese, širi se prostor za reafirmaciju političke borbe radnika.
Read Time : 7 Minutes
Suvremeni američki ratovi kao narativi
Ratna je tematika oduvijek bila prisutna gotovo u svim vrstama umjetnosti od slikarstva, preko glazbe, do književnosti, a u novije vrijeme se ozbiljnije pristupa njenoj analizi u književnim okvirima.
Read Time : 7 Minutes
Položaj žena u izbjegličkim kampovima
U svijetu se trenutno nalazi 20 milijuna izbjeglica od kojih je čak 86% smješteno u kampovima koji se nalaze u zemljama koje se smatraju nerazvijenim odnosno zemljama Trećeg svijeta.
Read Time : 30 Minutes
Promjena rodnih odnosa i Bolivarska revolucija
Prostor je Latinske Amerike uvelike uvjetovan specifičnim kulturno-političkim odrednicama koje su konstruirale narativ, unutar kojega vlada izrazita rodna neravnopravnost.
Read Time : 22 Minutes
Rodni aspekt radničkog pokreta i Dan rada
Uslijed sve veće zaposlenosti žena, koja je generirala nove oblike diskriminacije, žene su započele organizirati različite oblike borbe kako protiv rodne tako i ekonomske opresije. Stoga se jedan dio žena priključuje radničkom pokretu zahtijevajući, između ostalog, osmosatno radno vrijeme te provedbu načela jednaka plaća za jednaki rad.