Kaže se da je Đukanović napravio ogromnu grešku zato što je pred izbore krenuo na crkvu. Kad se pogleda ishod izbora, to je nesumnjivo tačno. Međutim, stvari treba posmatrati iz njegovog ugla. Autokrata je uvjeren u svoju svemoć, dobrim dijelom i zato što je izgubio dodir sa stvarnošću, pa nije u stanju da procijeni raspoloženje javnosti. Drugo, Đukanovićev pohod protiv crkve istovremeno je dio njegovog snaženja crnogorskog nacionalnog identiteta, za šta mu, po njegovoj procjeni, treba posebna pravoslavna crkva. Da bi u tome uspio, mora baciti na koljena Srpsku pravoslavnu crkvu. Sve to je, dakle, dio njegovog crnogorsko-nacionalističkog projekta. Na kraju, njemu je to bilo potrebno da bi ojačao legitimitet u onom dijelu biračkog tijela koje nije orijentisano srpski, nego crnogorski (bilo u nacionalnom, bilo u državotvornom smislu), a čiji glas mu, zbog društvene situacije i teških promašaja režima, nije bio garantovan.
Katarina Peović: “Već smo imali raspravu oko povjerenja Vladi”
Čim smo ušli u Sabor počeli su nam se javljati radnici i radnice tvrtki u kojima se krše radnička prava.
Korona i kapitalizam
Često se čuje da svijet poslije korone neće biti isti. Ipak, teško je povjerovati da će ekonomski dominantna klasa i političke elite naučiti nešto iz ove katastrofe. Oni su racionalni samo u granicama svog klasnog interesa.
Glasanje za „manje zlo“ i racionalni politički izbori
Radikalna ljevica gradi svoju strategiju na duge staze. Najmanje što joj treba je da je potencijalni birači i aktivisti poistovjećuju sa lijevim centrom. Radikalnoj ljevici ne treba da potencijalni birači pomisle kako je slična socijaldemokratiji. Ako bi se to desilo, oni bi se trajno okrenuli socijaldemokratiji.
Konzervativni ponor Britanije
U takvoj situaciji, laburističko vođstvo je moralo da vodi borbu na više frontova: protiv ogorčenih protivnika u vlastitim redovima, krupnog kapitala, znatnog dijela državne uprave i, što je posebno važno, uticajnih medija.
Luka Mesec: “Levica je jedina spremna da ozbiljno slijedi svoj program”
Iako je saradnja sa vladom dala određene rezultate, Levica će vjerovatno prekinuti saradnju u novembru.
Crveno-zeleni savez Danske: “Obnova, bez skretanja udesno”
Radnici shvataju da su ih socijaldemokrati iznevjerili, jer su prihvatili neoliberalne dogme
Ustav SFRJ iz 1974, grobar druge Jugoslavije?
Teško da bi Jugoslaviju, u onakvim društvenim prilikama, spasio bilo kako pisani ustav, kao što ni onakav kakav je bio nije mogao biti glavni razlog njenog sloma.
Ustavni temelji prve Jugoslavije (II dio)
Vidovdanski ustav, kao pravni i politički temelj države, nije bio izraz kompromisa i zajedničkog stava, već izraz nametanja volje. On je bio uvod u kasniju koruptivnu praksu državne vlasti.
Ustavni temelji prve Jugoslavije (I dio)
U stvaranju prve jugoslovenske države učestvovale su, ipak, političke elite, što po sebi nije neobično, pogotovo ne u prvim decenijama XX vijeka.
Marks življi nego ikad
Svima koji su ga otpisali, proglasili autoritarcem i opskurnim misliocem, Marks se „osvetio“ aktuelnošću svojih ideja.
Na proteste ili na roštilj: Otpor (ne)postojeće klase
Prvomajski protesti koje organizuju pojedini sindikati ili vanparlamentarna ljevica zlata su vrijedni. Oni su početni oblik stvarne klasne borbe.
Ljevica i izbori u BiH: teze o nepostojećem
Ni ove godine na izborima u Bosni i Hercegovini neće biti ljevice, ali će biti neoliberalnih socijaldemokrata, koji se već kite privlačnim epitetom ljevičara.
Anti-antifašizam kao sudbina?
Istoriografija je postala oruđe u rukama vladajuće klase, njeno ideološko sredstvo u ovladavanju javnim mnjenjem i oblikovanju svijesti budućih generacija.
Četnici i antifašizam
Rasprava o prirodi i ulozi četničkog pokreta treba da bude zasnovana na istorijskim činjenicama a ne na njihovoj ideološkoj interpretaciji.
BIH, četiri godine poslije Plenuma
Protesti i plenumi u BiH bili su izraz autentičnog narodnog nezadovoljstva sistemom i potencijalni novi oblici narodne borbe.
Oktobarska revolucija i radničko upravljanje
Oktobarska revolucija je obuhvatala različite oblike učešća radnika u upravljanju preduzećima, od kontrole do samoupravljanja.
Pouke i dometi Oktobarske revolucije 1917.
Rekli bismo, navršava se prvi vijek Oktobra, jer je sigurno da će njegovi ciljevi, uspjesi i stranputice uzbuđivati duhove i podsticati na akciju i u ovom vijeku.
Njemački poslijeizborni zemljotres
Izbori u Njemačkoj označili su slabljenje dosad vladajućih stranaka i jačanje radikalne desnice i ljevice.
BiH, udruživanjem do funkcija
Ma koliko lijevi birači željeli da glasaju za ljevicu, čak za udruženu ljevicu, ta prilika im se neće ukazati 2018. Udružili su se oni koji su vodili ovu zemlju, odnosno jedan od njenih entiteta, i to ih vodili loše.
Borba datumima u BiH
Ustavni sud BiH nedavno je donio odluku kojom odbija kao neosnovan zahtjev 30 poslanika Narodne skupštine Republike Srpske kojim se osporava 25. novembar kao Dan državnosti BiH.
Crvena zavjera protiv Srba i Jugoslavije
Jovićeva misao pati od teorije zavjere. Ona počiva na uvjerenju da je Komunistička partija Jugoslavije (KPJ) decenijama imala plan rušenja Jugoslavije, koji je, prema okolnosti, zagovarala javno ili tajno.
Francuska: u drugom krugu nema izbora
„Od zla oca i gore majke“, tako bi se mogao opisati izbor koji birači imaju u drugom krugu. Makron je osvojio najviše glasova u prvom krugu predstavljajući se „novim licem“ u francuskoj politici.
Mantije u učionicama u RS-u
Religija je privatna stvar čovjeka. To je jedno od civilizacijskih dostignuća i u vezi je sa čovjekovom slobodom izbora vlastitih opredjeljenja i načina život, kao i slobodom misli i izražavanja mišljenja.
Tresla se gora, propala revizija
Međunarodni sud pravde odlučio je da odbaci zahtjev za reviziju presude po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije. Ovom odlukom okončana je neizvjesnost koja je nekoliko nedjelja intenzivno pratila politički život u Bosni i Hercegovini.