Piketerosi – jedna propuštena prilika

Uprkos tome što je Argentina početkom XX veka bila središte i glavno latinoameričko uporište anarhističkog pokreta koji je u ovoj zemlji bio poprilično vitalan, on nikad nije uspeo da postane deo levičarskog mejnstrima. Ali razvojem pokreta piketerosa, kasnije i praksi samoupravljanja u fabrikama, početkom XXI veka i anarhistički pokret doživeo je novu mladost, pri čemu je pokazao svoj emancipatorski i delatni potencijal.

Lumpenburžoazija i lumpenrazvoj, ili kritika moralističkih kritika Vučićevog režima

Kritikama Vučićevog režima koje su moralistički i estetički intonirane, međutim, nedostaje strukturalna komponenta. Reč je o tome da kritike ove vrste problem ne prepoznaju u samom sistemu na osnovu kojeg srpska država i društvo funkcionišu i položaju koji taj sistem zauzima u sistemu međunarodnih ekonomskih i političkih odnosa.

Strani plaćenici, domaći izdajnici i lažni heroji, ili kako umetnost može da objasni jedan parapolitički fenomen

Francuski novinar i pisac Sorž Šalandon autor je romana Povratak u Kilibegz u kojem se pripoveda o životu i delu jednog bivšeg pripadnika Šin fena, političkog krila Irske republikanske armije (IRA), koji je zapravo bio izdajnik jer je radio za englesku tajnu službu MI 6. Šalandonova priča zasnovana je na […]

Ekološki protesti u Srbiji. Pogled sleva

Dijagnoze brojnih levičarski orjentisanih teoretičara, intelektualaca, publicista, pripadnika levičarskih pokreta i organizacija upućivale su na to da je Srbiji dodeljena uloga zemlje na periferiji svetskog kapitalističkog sistema, odnosno zemlje koja tzv. stranim investitorima nudi jeftinu radnu snagu, javna dobra i prirodna bogatstva, čije vlasti su otuda maksimalno servilne i predstavljaju primer tzv. kompradorskih elita koje pristaju na rasprodaju zemlje i naroda u bescenje u zamenu za neograničenu vlast i brojne sinekure.

Superliga, UEFA i logika kapitala

Samo po sebi je, međutim, jasno da je fudbal deo kapitalističke ekonomije i totaliteta društvenih odnosa koji iz nje proizlaze i da utoliko suštinskih promena strukture fudbalskog sporta ne može da bude bez rušenja kapitalističkog sistema koji probleme u aktuelnom fudbalskom trenutku generiše

„Hoću da budem Švabo, Švabo da budem hoću“

Ivica Osim pronašao je način da bude upečatljiv. U svim sredinama u kojima je radio, duboke tragove je za sobom ostavio. Zato će Ivica Osim verovatno postati jedna od onih mitskih fudbalskih ličnosti o kojoj će se u narednim godinama i decenijama na prostorima bivše Jugoslavije, u Austriji i u Japanu još mnogo govoriti i pisati, uprkos knjizi Marka Tomaša koja o njegovoj karijeri gotovo da je rekla sve ono što je najvažnije.

Krizni štab u službi kapitala

Nakon što je u Srbiji u  roku od nekoliko dana počeo da raste broj obolelih od virusa kovid 19, fokus pažnje tzv. opoziciono orjentisane javnosti usmeren je na odgovornost medicinskog dela Kriznog štaba vlade Srbije. Članovima kriznog štaba se zamera na tome što su pristali na slabljenje mera zbog toga da bi se izborni proces nesmetano odvijao. Iako je i to svakako jedan od razloga popuštanja mera u borbi protiv korona virusa, bukom koja se digla oko izbora u drugi plan se potiskuje odgovornost članova Kriznog štaba vezana za podanički odnos spram stranog kapitala koji u Srbiji gospodari i članovima Kriznog štaba i čitavom državnom vrhu. Tekst koji sledi je pokušaj da se ukaže na tu dimenziju problema.

Pad Eva Moralesa i sukobi na bolivijskoj levici

Nakon četrnaestogodišnje vladavine Evo Morales više nije predsednik Bolivije. Iako je zvanični razlog njegovog svrgavanja optužba za pokušaj  krađe na predsedničkim izborima, nema sumnje u to da se na tlu Latinske Amerike ponovo dogodio un golpe de Estado (državni udar). Njega su predvodile snage desničarske reakcije uz značajan doprinos struktura i snaga bolivijske armije i policije, ali i neizbežnu pomoć partnera iz United States of America. Iako je povratak desničarske reakcije na vlast sam po sebi užasan, Moralesov doprinos još jednom porazu levice je mnogo više bolan. Istorija njegovog pada je istorija još jednog poraza levih snaga. Problem je u tome što veliki broj pripadnika levih snaga nije svestan dubljih uzroka pomenutog poraza.