Category: glavna

Crvena podršla prepričava vam prezentaciju i diskusiju knjige The Big Myth (Veliki mit), profesorke i autorke Naomi Oreskes (Naomi Oreskes). Događaj je priredio profesor Džon Horgan, direktor centra za naučni rad na Stivens institutu za tehnologiju. Knjiga The Big Myth otkriva kako su ideolozi slobodnog tržišta prodali javnosti laž da […]

Dominirajuća karakteristika rada Koste Nikolića je unapred postavljeni cilj da po mogućnosti satre i u prah i pepeo pretvori sve komunističko u periodu 1919—1929. godine. Istu sudbinu je namenio i prethodnoj istoriografskoj literaturi, koja se tom problematikom bavila. Rečeno nikako ne treba shvatiti kao integralnu odbranu svega napisanog iz te oblasti — kao da prethodna istoriografija nije imala sitnih i krupnih nedostataka, pa i promašaja i da se na sve to ne sme ukazivati. Da ne bismo ostali samo na goloj i ničim argumentovanoj kvalifikaciji, u svojoj kritici ćemo se zađržati uglavnom na njegovim krupnijim faktografskim greškama i netačnim ocenama, nastojeći da svoje primedbe argumentujemo.

Pored toga što je bio najbolji student prava, predsednik Vučić je i odličan učenik istorije. Jedan od omiljenih poklona koji daje svojim saradnicima su biografije istorijskih ličnosti, kako bi njegovi saradnici mogli nešto da nauče od njih. Sasvim je očigledno da je i on naučio nešto iz biografije Milana Obrenovića.

Bez naučno-istraživačke ambicije i metodološke discipline i one najvažnije istine postaju dekorativni truizmi, najambicioznije ideje parališući ideologemi a najakuratniji opisi i definicije – tek izanđali sterotipi

To što je sud dao povjerenje iskazu svjedoka Dimitrijevića, ali ne i svjedoka Radanovića i Bešlina, po našem mišljenju predstavlja čist voluntarizam, koga nije smjelo biti. Po čemu je Dimitrijevićevo svjedočenje vjerodostojnije, teško je reći

Zaogrnuta u tehnokratski žargon i laicima nerazumljivu matematizaciju, glavna poruka Memoranduma jest da autoritet ekonomske znanosti i struke stoji iza analiza i preporuka Svjetske banke. Dakle, jedino dosljedna primjena neoliberalnih receptura i usvajanje neoliberalnog mindseta može biti osnova za racionalnu i odgovornu politiku.

U danima studentskih demonstracija 1968. godine, u lift stambene zgrade u Beogradu ulazi mladić sa bedžom na kom piše: CRVENI UNIVERZITET KARL MARKS. Starija komšinica posmatra ga i oprezno i radoznalo, i sa respektom i sa zabrinutošću. Pri izlasku iz lifta, ne izdrži i daje mu savet: „Deco, sakrijte to da ne vide komunisti“. Ova anegdota kao da je, krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih, prepisana iz humorističkog lista za zbilju i šalu JEŽ. U stvari, ovo „kao da je“ – kao da je nepotrebno, primera je na pretek.

Često se čuje da je Đinđić bio reformator. Reforme obično podrazumevaju društvene promene sa ciljem poboljšanja funkcionisanja postojećeg sistema. Ali se čini da u ovom slučaju, rezultati nisu bili željeni, ili bar ne onakvi kakvim su sledbenici Đinđićeve politike hteli da budu.

Kritikama Vučićevog režima koje su moralistički i estetički intonirane, međutim, nedostaje strukturalna komponenta. Reč je o tome da kritike ove vrste problem ne prepoznaju u samom sistemu na osnovu kojeg srpska država i društvo funkcionišu i položaju koji taj sistem zauzima u sistemu međunarodnih ekonomskih i političkih odnosa.

Iako crkvene strukture i javnost bliska njima, danas tvrde kako je tokom celog perioda socijalističke Jugoslavije, Crkva kao institucija bila gušena, marginalizovana i udaljavana od vernika, takva tvrdnja ne stoji u potpunosti. O potpunom gušenju i marginalizaciji Crkve, poricanju prava na slobodno delovanje od strane novih vlasti, može se govoriti samo u jednom periodu stabilizacije socijalističkog sistema: od 1945. do 1953. godine.

Tri decenije nakon završetka Hladnog rata ponovno se aktualizira pojam hladnoratovske podijele, samo ovaj put u drugom obliku. S obzirom na to da je vojni NATO pakt jedini relikt povijesti te egzemplar poslijeratnog zastrašivanja, ali i jedini preživjeli svjedok hladnoratovskog koncepta svijeta, današnja se situacija u Ukrajini može posmatrati kao pokušaj redefiniranja vojne nadmoći u svijetu i svojevrsno pozicioniranje u novom svjetskom poretku čije se konture iscrtavaju. Nakon pada željezne zavjese i demontiranja Varšavskog pakta kao sigurnosnog pandana Sjevernoatlantskom savezu, stvoreni su uvjeti unipolarnog svijeta i jedinstvenog hegemona u vidu vojno-političke organizacije koju predvode Sjedinjene Američke Države.