U današnjem svetu postoji samo jedna imperija, i to su naravno SAD.
Kako marksisti vide srednji vek
Snaga marksističkih struja koje sam opisao leži upravo u njihovom priznavanju ove raznolikosti i u njihovoj sposobnosti da misle o istorijskim tranzicijama kao o mnogo bogatijem i složenijem skupu putanja nego što je to sugerisala konvencionalna ideja o prelasku sa jednog načina proizvodnje na drugi.
Kosta Novaković, „Makedonija Makedoncima, zemlja zemljoradnicima“
Nacionalno pitanje u Makedoniji je ujedno i seljačko pitanje
Nacionalno oslobođenje seljaka – jeste potpuno rešenje agrarnog pitanja
„Hoću da budem Švabo, Švabo da budem hoću“
Ivica Osim pronašao je način da bude upečatljiv. U svim sredinama u kojima je radio, duboke tragove je za sobom ostavio. Zato će Ivica Osim verovatno postati jedna od onih mitskih fudbalskih ličnosti o kojoj će se u narednim godinama i decenijama na prostorima bivše Jugoslavije, u Austriji i u Japanu još mnogo govoriti i pisati, uprkos knjizi Marka Tomaša koja o njegovoj karijeri gotovo da je rekla sve ono što je najvažnije.
Todor Kuljić, levi liberali i „formaciono plutajući“ levi teoretičari
Kuljić ne piše popularne, čak ne ni naučno-popularne knjige. To je specijalistička materija. Problemsko pitanje je da li i kako ova akademska formacija hoće/može manifestno odsanjati i analizirati kriterijume sećanja levice u ime podsećanja na imperative njene/naše budućnosti. Da li uopšte hoće i da li uopšte može da teoretizuje i praktikuje od Kuljića prizivano “delatno sećanje”.
Da li je rat u Ukrajini početak stvaranja novog svetskog poretka?
Ratni sukob u Ukrajini izbio je zbog promene geopolitičkih odnosa snaga među imperijama (ekonomski uspon Kine, porazi SAD u Iraku, Avganistanu i Siriji i ekonomski pad, vojni uspon Rusije…). Na globalnom nivou tek predstoje tektonski poremećaji i pucanje po šavovima postojećeg svetskog poretka.
Nejednaki razvoj i mentalitet, „uhljebi“ i kapitalisti
Iako su teorije koje visoke poreze predstavljaju kao ključni ekonomski problem, a rezanje poreza i javne potrošnje te otpuštanje zaposlenih iz javnog sektora kao rješenje, ekonomski duboko pogrešne, one su itekako korisne za kapitalističku klasu i konsolidaciju njezine vladavine jer usmjeravaju radnike iz privatnog protiv radnika iz javnog sektora
Kritika teorije granične produktivnosti cene kapitala
Pored toga, pitanje porekla profita je važno i iz ideološkog ili etičkog razloga. Ako je izvor profita rad i napor kapitalista, onda je prisvajanje profita od strane kapitalista pravedno, pošteno i opravdano. S druge strane, ako je izvor profita rad radnika, onda je prisvajanje profita od strane kapitalista eksploatacija, i kapitalizam je inherentno nepravedan i nepošten ekonomski sistem.
Nikola Kotur, „Naše držanje u hrvatskom pitanju“
“Radićevoj koncepciji federalističkog bloka mora se priznati izvesna veličina ali je njegova politika u suštini buržoaska politika od koje hrvatski seljaci ne mogu imati nikakve koristi (…) Mi moramo pokazati hrvatskim seljačkim masama da one svoje hrvatske seljačke ciljeve ne mogu ostvariti u savezu ni sa svojom gospodom, ni sa slovenačkim popovima, ni sa bosanskim begovima jer će ih oni čim im se ponude vlasti i koncesije izdati – nego jedino uz pomoć radnika i seljaka čitave države.”
Kako ne procenjivati relevantnost Marksovog Kapitala
Često se tvrdi da je razvoj kapitalizma od Marksovog vremena učinio važne aspekte Marksovog Kapitala irelevantnim. Ovaj rad je argumentovao da su takve tvrdnje često zasnovane na pogrešnim razumevanjima ili predstavljanjima žanra knjige. Takođe je detaljno kritikovao neke specifične argumente koje su istaknuti mislioci – Silvija Federiči, Džonatan Sperber i Pol A. Baran i Pol M. Svizi – koristili u svojim pokušajima da ospore relevantnost Marksovih teorija reprodukcije radne snage i tendencijskog pada profitne stope.
Dva zemljovida: Balkan u središtu Orbánova i Erdoğanova neobuzdanog ekspanzionizma
Dok se Erdoğan i Orbán u njihovim državama silom pretvaraju u političke aktere sa svojom personaliziranom vanjskom politikom, političke elite u regiji iskoristit će tišinu Europske unije i demokratskoga Zapada kao priliku da ovu dvojicu silnika pretvore u heroje diplomacije.
Srbija i Rusko-ukrajinski rat: Neopredeljenost kao posledica gubitka kompasa
Dakle Srbija može deklarativno biti neutralna. Ali jedna je stvar šta ste vi deklarativno, a sasvim druga šta je real – politika. Srbija je, kako je već rečeno okružena zemljama EU i NATO. Kao takva nema preveliki manevarski prostor delovanja. EU i NATO su oko nje, a Moskva nije baš toliko blizu. Ako Ruska federacija nametne sankcije EU i ako EU nametne sankcije Ruskoj federaciji, Srbija će kao zemlja u procepu između dva bloka to itekako osetiti. Dobijaće šamare i po levom i po desnom obrazu.
Četiri pokeraša za stolom. Kratak pregled rata u Ukrajini
Rusija, glavni akter ove krize, nesumnjivo snosi najveću krivicu za eskalaciju do ovih razmera. Ruska sklonost militarizmu uz narastajući osećaj frustracije odavno je palila alarme i samo je bilo pitanje kada će se radikalizovati u nešto poput ovoga što sada gledamo.
Pavle P. Pavlović, „Jedinstvo sindikata“ (odlomak)
“Različiti uslovi za klasnu borbu u dvema ekonomskim i političkim periodama, preratnoj i poratnoj, izražavaju se u tome: što je tamo bio zadatak sindikata: kulturno podizanje radništva, koje je trebalo ubediti u potrebu požrtvovanja za zadobijanje boljega života. A u našoj današnjici taj se zadatak svodi na dužnost sindikata: Pokrenuti gladno radništvo u borbu za odbranu gologa života. Prošlo je doba kada je sindikat bio izvor sveukupne štrajkačke aktivnosti: Sada je doba kad sindikat mora da postane utoka i rezultat sve klasne aktivnosti radništva.”
Rat kao nastavak politike ili jedini mogući put do mira?
Sukob u Ukrajiini jasno nam pokazuje da rat ostaje dio političkog odnosa koji u potpunosti određuju njezin razvoj, da je to samo nastavak politike oružanim nasiljem unutar buržoaskih redova, i na to se ne smije gledati kao na nešto neovisno.
Pre osamdeset godina
Na dan 20. februara 1942. godine, četnici Vojvode Kerovića, opkolili su i napali Štab Majevičkog partizanskog odreda u selu Vukosavcima kod Lopara u Istočnoj Bosni. Slični napadi odigrali su se na više mesta širom Bosne, posle čega su počeli pregovori između četničke strane i ustaške države u cilju postizanja trajnog Sporazuma o vojnoj saradnji protiv partizanske vojske, koja će potrajati do kraja rata.
„Don’t Look Up“ – kritika i politika
Umetnost služi da artikuliše osećanja zajednice kroz dela nadarenih pojedinaca. Razlozi zbog kojeg je „Ne gledajte gore“ (Don’t Look Up) toliko odjeknuo slični su kao oni zbog kojih je još genijalniji „Džoker“ postao svetski kulturni fenomen. Već decenijama nas muči osećanje da sa ovim svetom nešto duboko nije u redu, da je i zahtev za najprostijim racionalnim razmišljanjem i ophođenjem u najtežim vremenima postao nerealan.
Afera Đoković: Kafkijanski procesi i lične (ne)odgovornosti
Ispostavilo se da je u celom procesu ipak Đoković neočekivano odneo još jednu pobedu, osim prve sudske odluke. Njegovim pritvaranjem u hotel za imigrante, ukazano je na loš položaj drugih koji u tom hotelu borave, koji su potpuno obespravljeni, koji čekaju svoje procese i čije sudbine su krajnje neizvesne.
Izdaja ljevice
No ono što se ne može razumjeti je gotovo potpun izostanak ikakvih reakcija od strane šire lijeve scene više od pola godine nakon što je Možemo došlo na vlast u Zagrebu, nakon što je postalo neMožemo
Zašto na referendumu u Srbiji zaokružiti “ne”?
Stiče se utisak i da javnost ne zna skoro ništa o sadržini, ciljevima i mogućim posljedicama predloženih amandmana, pa će znatan dio građana, a možda i njihova ogromna većina, glasati u zavisnosti od toga da li su za ili protiv vlasti, a ne da li su za ili protiv prijedloga amandmana. To ne bi moralo nužno da bude tako, ali imajući u vidu kako je vođena referendumska kampanja, po svoj prilici tako će biti. Stoga, opravdano je pitanje da li će rezultati referenduma biti legitimni.
Dragomir Olujić Oluja: Fenomenologija zastupanja (interesa) jugoslavenske srednje klase
Od pozicije u produkcionom procesu i proizvodnim odnosima zavisi vrsta iskaza
Novi municipalizam i ‘socijaldemokratska iluzija’
Ako pokušamo izdvojiti važnije faktore koji su doprinijeli uvjerljivoj izbornoj pobjedi u Zagrebu, među njima svakako treba istaknuti prethodni mandat Tomislava Tomaševića u zagrebačkoj skupštini kojim se prometnuo u najvidljivijeg kritičara gradske vlasti Milana Bandića. Navedenu vidljivost osigurala je snažna podrška liberalnih medija i specifičan ideološki profil artikuliranih poruka i simbolike koji su izborno mobilizirali relativno značajan dio zagrebačke srednje klase.
”Srpski svet”, opasni pucanj u prazno
Kada ministar policije Aleksandar Vulin kaže da je „srpski svet jedina brana velikoj Albaniji“, reagujući na tvrdnju albanskog premijera Edija Rame da je cilj njegove političke karijere ujedinjenje Kosova i države čijom vladom rukovodi, teško je ne pomisliti na Ezopovu basnu o dva jarca. Životinje se susreću na brvnu i, […]
Draga Stefanović, „O nevoljama naše dece”
Usled oskudice i strahovite skupoće stanova danas je siromašno stanovništvo Beograda prinuđeno da živi po raznim šupama i vlažnim stanovima, ili da se po nekoliko porodica zbiju u jedan stan. Ovakve stanbene prilike ubistveno deluju po život i zdravlje naše dece i naše omladine. Ali nije sve zlo samo u rđavim stanbenim prilikama; rđavom stanu treba dodati rđavu i nedovoljnu hranu kojom se danas hrani ogromna većina našega naroda, jer je skupoća dostigla neverovatnu visinu. Ali vi vrlo dobro znate da gladna majka ne može imati hrane za svoje dete. I žena je prinuđena danas da ostavi svoje novorođenče onda kada mu je ona najnužnija i nezamenjiva još u prvom i drugom mesecu. Zbog ovakog načina života mortalitet naše dece ogroman je.
Čemu još radna teorija vrednosti: Odgovor Mihailu Gajiću
PIŠU: Nenad Bradonjić i Dušanka Milosavljević