O dugoročnim opasnostima smanjenja izbornog cenzusa i novim izazivačima u Srbiji

Jedna od brojnih nevolja javnog prostora u Srbiji tiče se potpunog odsustva analitičke sposobnosti da se određene pojavnosti tretiraju u odnosu na njihove srednjoročne i dugoročne posledice. Tako je bilo i oko pitanja smanjenja cenzusa sa pet na tri procenta. Istina, trenutak u kom je izglasana izmena izbornog zakona, doprineo […]

Aleksandar Vučić, korona virus i taktika ružnog pačeta

Ima nečeg, u psihološkom pogledu, savršeno autsajderskog između početnog, blagoglagoljivog stava srpskih zvaničnika da je virus bezopasna infekcija na nivou sezonske prehlade, protiv koje se valja boriti sapunom i rakijom, i histerične dramatizacije o njegovim kužnim posledicama koja je usledila ubrzo posle humoreskne razbibrige. Te dve šizofrene krajnosti odlično odgovaraju mentalnoj evoluciji čuvenog srpskog epidemiologa Aleksandra Vučića koji je pola političke karijere proveo na liniji humora zarđale kašike, a drugu polovinu provodi u obaranju rekorda po upotrebi reči “ozbiljan i odgovoran”.

Pad Eva Moralesa i sukobi na bolivijskoj levici

Nakon četrnaestogodišnje vladavine Evo Morales više nije predsednik Bolivije. Iako je zvanični razlog njegovog svrgavanja optužba za pokušaj  krađe na predsedničkim izborima, nema sumnje u to da se na tlu Latinske Amerike ponovo dogodio un golpe de Estado (državni udar). Njega su predvodile snage desničarske reakcije uz značajan doprinos struktura i snaga bolivijske armije i policije, ali i neizbežnu pomoć partnera iz United States of America. Iako je povratak desničarske reakcije na vlast sam po sebi užasan, Moralesov doprinos još jednom porazu levice je mnogo više bolan. Istorija njegovog pada je istorija još jednog poraza levih snaga. Problem je u tome što veliki broj pripadnika levih snaga nije svestan dubljih uzroka pomenutog poraza.

Zapošljavanje „preko veze“ u historijskoj i polit-ekonomskoj perspektivi

Zapošljavanje ‘preko veze’ u javnu administraciju i javna poduzeća, osiguranje posebnih nematerijalnih prava (privilegija) kao i rapidan porast socijalnih transfera prema veteranskoj populaciji predstavljali su, pored emigracije, ne samo važne poluge za amortiziranje problema nezaposlenosti i materijalne deprivacije, već i mehanizme za etabliranje klijentelističke glasačke baze.

O kurčenju i jugoslovenstvu

„Skromnost jeste vrlina, al’ nije u tome fora, prvo pravilo hard core-a je da kurčiti se mora“ Sahara – Kurčiti se mora (feat Jovica Dobrica i Mimi Mercedez) Kurčenje u vernakularnom govoru označava drčan, izazovan stav. U pitanju jeste jedan od fenomena za koji se smatra da je opšte poznat, […]

Spontana ideologija malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj

Unatoč takvim podacima službene statistike, hrvatski srednjostrujaški mediji, razni ekonomski ‘stručnjaci’ i političari mantrički ponavljaju da Hrvatska ima najglomazniji javni sektor, najveće poreze iz kojih se financira gomila „uhljeba“ na „izmišljenim“ radnim mjestima u javnom sektoru i da je to glavni razlog zaostalosti hrvatske privrede.

Vrijeme monstruma

Hrvatsku je u nedjelju, 13. listopada, potresla vijest o grupnom silovanju maloljetnice, koje se odvijalo mjesecima tijekom ove i prošle godine, u jednom malom mjestu kraj Zadra. Petorica monstruma koji su sudjelovali u zločinačkom pothvatu puštena su da se brane sa slobode, a sudac žrtvi nije niti dodijelio policijsku zaštitu.

Percepcija klimatskog pokreta: emocije, pseudoznanost, a i nešto znanosti

Naravno, i prije pojave Grete Thunberg mnogi su aktivisti upozoravali na opasnosti klimatske krize. Među njima vrlo važnu ulogu imaju aktivisti iz starosjedilačkih naroda, koji su direktno pogođeni otimačinom njihovih vjekovnih zavičaja, kao i maloljetnici, koji upozoravaju upravo na činjenicu da njima ostaje taj ozbiljno oštećeni planet. Ipak, nikad to nije izrečeno tako izravno i toliko jednostavnim riječima, bez ikakvog vrludanja, na tako visokom mjestu, ravno u lice donositeljima odluka jedne od najmoćnijih država svijeta.

Rad i monopolistički kapital Harry-ija Braverman-a

Djelo Harrya Bravermana “Rad i monopolistički kapital” (1974) jedno je od najboljih dostignuća američkog marksizma i svakako predstavlja veliki doprinos internacionalnom marksizmu kao teoriji i praksi radničke klase. Našoj sociološkoj i političko-ekonomskoj teoriji prijeko je potrebna reaktualizacija određenih pitanja koja su restauracijom kapitalizma pala u zaborav. Marksistička misao ima taj težak zadatak ponovnog aktualiziranja za čovjeka važnih pitanja rada i radnog procesa, koji se ogleda u tome što ona to mora učiniti kritički i na višem nivou da ne bi upala u zamku ponavljanja starih i prevladanih dogmi. Bravermanovo djelo vrlo lako može biti prvi korak na tom putu.

LGBT borba u Srbiji: od „kritičke“ desnice, preko liberalne integracije do uslovne leve podrške

Kako se donatori postepeno povlače iz regiona, te kako je sve manje organizacija, odnosno kako slabi uticaj same zajednice, a sve više se teret rešavanja prebacuje na državne institucije koje su već integrisane u neoliberalnu politiku, stiče se utisak da će “gej borba” biti sve teža i neizvesnija, posebno u delu povezivanja s klasnom problematikom, što predstavlja još veći izazov u budućem radu.