Neslaganja oko samoupravne privredne politike: debata Tempo – Todorović

Novi plamen ekskluzivno donosi tekst izlaganja našeg prerano preminulog saradnika i druga, Ivana Radenkovića (1977-2018) o ekonomskim debatama u Jugoslaviji pedesetih. Ivan je ovo izlaganje predstavio u Puli 28. septembra 2017. godine, a njegova smrt je nažalost osujetila dublje istraživanje ove izuzetno značajne teme. Ovaj članak objavljujemo i u sećanje […]

(Uvod u kulturne ratove:) Zašto Amerikanci više ne mogu da raspravljaju o politici?

Crvena podrška prepričava podkast Krisa Hedžisa sa YouTube kanala koji nam otkriva poreklo i prirodu dubokih podela u američkom medijskom prostoru u kome se dve suprotstavljene frakcije «Jedinstvene partije» («Uni Party» – kako se često referiše na zajedničku donatorsko-lobističku kotrolu nad Demokratskom i Republikanskom partijom) više ni ne razumeju međusobno, tako da je dijalog postao i nemoguć.

Prilog za istoriju antifašističke borbe: Vulčove čete u borbi protiv predratnih fašista

Dvadesetih godina 20. veka biti komunista bilo je veoma rizično. Na organizovano nasilje kojem su bili izloženi članovi ove partije, trebalo je odgovoriti fizičkim otporom. Revolucionarnom pokretu bili su potrebni vojnici, kakav je bio Franjo Vulč, slovenački komunista i dobrovoljac iz Prvog svetskog rata, koji je dobio zadatak da formira proleterske akcione čete – prvi oblik antifašističke borbe u Jugoslaviji

 

Veliki mit o SloBOdnOm TRžiŠtU

Crvena podršla prepričava vam prezentaciju i diskusiju knjige The Big Myth (Veliki mit), profesorke i autorke Naomi Oreskes (Naomi Oreskes). Događaj je priredio profesor Džon Horgan, direktor centra za naučni rad na Stivens institutu za tehnologiju. Knjiga The Big Myth otkriva kako su ideolozi slobodnog tržišta prodali javnosti laž da […]

Kako su nam devedesetih lagali o komunistima

Dominirajuća karakteristika rada Koste Nikolića je unapred postavljeni cilj da po mogućnosti satre i u prah i pepeo pretvori sve komunističko u periodu 1919—1929. godine. Istu sudbinu je namenio i prethodnoj istoriografskoj literaturi, koja se tom problematikom bavila. Rečeno nikako ne treba shvatiti kao integralnu odbranu svega napisanog iz te oblasti — kao da prethodna istoriografija nije imala sitnih i krupnih nedostataka, pa i promašaja i da se na sve to ne sme ukazivati. Da ne bismo ostali samo na goloj i ničim argumentovanoj kvalifikaciji, u svojoj kritici ćemo se zađržati uglavnom na njegovim krupnijim faktografskim greškama i netačnim ocenama, nastojeći da svoje primedbe argumentujemo.

Najbolji učenik Srbije

Pored toga što je bio najbolji student prava, predsednik Vučić je i odličan učenik istorije. Jedan od omiljenih poklona koji daje svojim saradnicima su biografije istorijskih ličnosti, kako bi njegovi saradnici mogli nešto da nauče od njih. Sasvim je očigledno da je i on naučio nešto iz biografije Milana Obrenovića.

Bijeda revizionizma

To što je sud dao povjerenje iskazu svjedoka Dimitrijevića, ali ne i svjedoka Radanovića i Bešlina, po našem mišljenju predstavlja čist voluntarizam, koga nije smjelo biti. Po čemu je Dimitrijevićevo svjedočenje vjerodostojnije, teško je reći

Mogućnosti uozbiljenog postnajEživanja

U danima studentskih demonstracija 1968. godine, u lift stambene zgrade u Beogradu ulazi mladić sa bedžom na kom piše: CRVENI UNIVERZITET KARL MARKS. Starija komšinica posmatra ga i oprezno i radoznalo, i sa respektom i sa zabrinutošću. Pri izlasku iz lifta, ne izdrži i daje mu savet: „Deco, sakrijte to da ne vide komunisti“. Ova anegdota kao da je, krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih, prepisana iz humorističkog lista za zbilju i šalu JEŽ. U stvari, ovo „kao da je“ – kao da je nepotrebno, primera je na pretek.

Lumpenburžoazija i lumpenrazvoj, ili kritika moralističkih kritika Vučićevog režima

Kritikama Vučićevog režima koje su moralistički i estetički intonirane, međutim, nedostaje strukturalna komponenta. Reč je o tome da kritike ove vrste problem ne prepoznaju u samom sistemu na osnovu kojeg srpska država i društvo funkcionišu i položaju koji taj sistem zauzima u sistemu međunarodnih ekonomskih i političkih odnosa.

Srpska pravoslavna crkva u socijalističkoj Jugoslaviji: žrtva socijalizma i/ili saučesnik raspada?

Iako crkvene strukture i javnost bliska njima, danas tvrde kako je tokom celog perioda socijalističke Jugoslavije, Crkva kao institucija bila gušena, marginalizovana i udaljavana od vernika, takva tvrdnja ne stoji u potpunosti. O potpunom gušenju i marginalizaciji Crkve, poricanju prava na slobodno delovanje od strane novih vlasti, može se govoriti samo u jednom periodu stabilizacije socijalističkog sistema: od 1945. do 1953. godine.

NATO-va ekspanzija na istoku kao ruski argument za invaziju na Ukrajinu ili njegovo konačno obuzdavanje

Tri decenije nakon završetka Hladnog rata ponovno se aktualizira pojam hladnoratovske podijele, samo ovaj put u drugom obliku. S obzirom na to da je vojni NATO pakt jedini relikt povijesti te egzemplar poslijeratnog zastrašivanja, ali i jedini preživjeli svjedok hladnoratovskog koncepta svijeta, današnja se situacija u Ukrajini može posmatrati kao pokušaj redefiniranja vojne nadmoći u svijetu i svojevrsno pozicioniranje u novom svjetskom poretku čije se konture iscrtavaju. Nakon pada željezne zavjese i demontiranja Varšavskog pakta kao sigurnosnog pandana Sjevernoatlantskom savezu, stvoreni su uvjeti unipolarnog svijeta i jedinstvenog hegemona u vidu vojno-političke organizacije koju predvode Sjedinjene Američke Države.

O zarobljenoj kritici zarobljene države

U prošlih nekoliko godina u srpskoj opozicionoj javnosti dogodila se prava epidemija upotrebe izraza „zarobljena država“. Kao i za svaki pojam iz arsenala vladajuće ideologije značenje „zarobljene države“ nam se čini kao nešto samoevidentno, kao činjenica koju ne bi trebalo detaljnije objašnjavati. Državu nam je „zarobila“ politička mafija vladajuće partije, […]

Strani plaćenici, domaći izdajnici i lažni heroji, ili kako umetnost može da objasni jedan parapolitički fenomen

Francuski novinar i pisac Sorž Šalandon autor je romana Povratak u Kilibegz u kojem se pripoveda o životu i delu jednog bivšeg pripadnika Šin fena, političkog krila Irske republikanske armije (IRA), koji je zapravo bio izdajnik jer je radio za englesku tajnu službu MI 6. Šalandonova priča zasnovana je na […]

Peta ipo industrijska revolucija. Između „kapitalističke distopije i komunističke utopije“

Razvoj današnje tehnike nameće niz pitanja: Da li je tradicionalni ljudski rad prevaziđen? Zašto glamurozno najavljivane četvrta i peta industrijska revolucija nisu donele skraćenje radnog vremena u odnosu na osmočasovni pokret radnika pre gotovo vek i po? Kako će se rešiti sve veća protivrečnost ljudskog rada i tehnike? Zašto radnici još uvek rizikuju živote radeći najopasnije i najteže fizičke poslove u rudnicima, nuklearnim postrojenjima, kesonima, deminiranju eksploziva, poljoprivredi, građevinarstvu…? Zbog čega se rad sve više obavlja od kuća? Kakav je karakter sadašnje tehnike i koji su njeni potencijali. Sva ova pitanja sublimirana su u jednom: koja je to granica koju današnja nauka i tehnika ne smeju da pređu?

Pre i posle socijalizma

Kako izgraditi društveni konsenzus u našim, „post-konfliktnim“, „podeljenim“ balkanskim društvima? Pitanje se već tri decenije nameće kao ključno. Bezbroj tekstova i diskusija u medijima, akademskim publikacijama, istraživačkim projektima i studijskim programima, bezbroj filantropskih projekata, grantova i rezidensija, a opet smo podeljeni i u konfliktu u našim „post-konfliktim društvima“. Opšti lament nad nedostatkom društvenog konsenzusa, međutim, ukazuje upravo na ono što negira: na već postojeći društveni konsenzus koji tvrdi da je pitanje društvenog konsenzusa ključno pitanje, kao i na to da mi koji živimo u našim balkanskim „podeljenim društvima“ nismo taj konsenzus izgradili.

O liberalizmu, liberalizmima i liberalima

U prenesenom značenju, u oformljenom liberalnom poretku, liberali su versajski vrtlari koji raspravljaju o idejama izgleda vrta i odlučuju kako treba vrt urediti reformama da taj vrt klasne hijerarhije bude što meritokratski pravedniji. Konzervativci bi, pak, istovremeno htjeli isključiti mnoge liberalne versajske vrtlare iz odlučivanja u ime očuvanja tradicionalnih vrijednosti versajskog vrta, samo bi taj parlament versajskih vrtlara pretvorili kao savjetodavno tijelo, dok bi desnija desnica htjela posve politički isključiti versajske vrtlare i predati svu moć odlučivanja nekom autokratu i/ili oligarhiji.

Kina i Tajvan- mogući ishodi sukoba

Dvadeseti kongres Komunističke partije Kine održan je od 16. do 22. oktobra 2022. godine. Ovaj kongres održan je samo četrdeset dana posle najvećeg sukoba između Narodne republike Kine, sa jedne strane i Tajvana i SAD, sa druge strane, posle dugog perioda. Kao odgovor na posetu predsednice donjeg doma Američkog parlamenta Nensi Pelosi Tajvanu 2 augusta, vlasti u Pekingu odgovorile su tako što je spoljni ministar osudio ovu posetu kao kršenje politike „jedne Kine“ i rekao je da će oni koji uvrede Kinu biti kažnjeni; vojska Kine ispalila je više raketa u more koje razdvaja kopneni deo Kine i Tajvan, dok su kineski vojni avioni nedozvoljeno nadletali nad važdušnim prostorom Tajvana.