Zmije na ljestvama ili o zamkama meritokracije

U tekstu koji slijedi nastoji se protumačiti i kritički sagledati koncept meritokracije koji je već nekoliko desetljeća prisutan u javnom diskursu kao nezaobilazno uporište onih koji vjeruju da živimo u najboljem od svih svjetova. Shvaćena kao vladavina zasluga, meritokracija svladavanje pojedinačnih prečki na metaforičkim društvenim ljestvama promatra isključivo kroz prizmu individualne odgovornosti, sposobnosti i talenta, pritom zanemarujući ključnu ulogu faktora koje pojedinci ne mogu kontrolirati, a koje možemo smatrati produktima sretnih i nesretnih slučajnosti, te povoljnih i nepovoljnih okolnosti.

Superliga, UEFA i logika kapitala

Samo po sebi je, međutim, jasno da je fudbal deo kapitalističke ekonomije i totaliteta društvenih odnosa koji iz nje proizlaze i da utoliko suštinskih promena strukture fudbalskog sporta ne može da bude bez rušenja kapitalističkog sistema koji probleme u aktuelnom fudbalskom trenutku generiše

Todor Kuljić, levi liberali i „formaciono plutajući“ levi teoretičari

Kuljić ne piše popularne, čak ne ni naučno-popularne knjige. To je specijalistička materija. Problemsko pitanje je da li i kako ova akademska formacija hoće/može manifestno odsanjati i analizirati kriterijume sećanja levice u ime podsećanja na imperative njene/naše budućnosti. Da li uopšte hoće i da li uopšte može da teoretizuje i praktikuje od Kuljića prizivano “delatno sećanje”.

Srbija i Rusko-ukrajinski rat: Neopredeljenost kao posledica gubitka kompasa

Dakle Srbija može deklarativno biti neutralna. Ali  jedna je stvar šta ste vi deklarativno, a sasvim druga šta je real – politika. Srbija je, kako je već rečeno okružena zemljama EU i NATO. Kao takva nema preveliki manevarski prostor delovanja. EU i NATO su oko nje, a Moskva nije baš toliko blizu. Ako Ruska federacija nametne sankcije EU i ako EU nametne sankcije Ruskoj federaciji, Srbija će kao zemlja u procepu između dva bloka to itekako osetiti. Dobijaće šamare i po levom i po desnom obrazu.

Pre osamdeset godina

Na dan 20. februara 1942. godine, četnici Vojvode Kerovića, opkolili su i napali Štab Majevičkog partizanskog odreda u selu Vukosavcima kod Lopara u Istočnoj Bosni. Slični napadi odigrali su se na više mesta širom Bosne, posle čega su počeli pregovori između četničke strane i ustaške države u cilju postizanja trajnog Sporazuma o vojnoj saradnji protiv partizanske vojske, koja će potrajati do kraja rata.

 „Don’t Look Up“ – kritika i politika

Umetnost služi da artikuliše osećanja zajednice kroz dela nadarenih pojedinaca. Razlozi zbog kojeg je „Ne gledajte gore“ (Don’t Look Up) toliko odjeknuo slični su kao oni zbog kojih je još genijalniji „Džoker“ postao svetski kulturni fenomen. Već decenijama nas muči osećanje da sa ovim svetom nešto duboko nije u redu, da je i zahtev za najprostijim racionalnim razmišljanjem i ophođenjem u najtežim vremenima postao nerealan.

Zašto na referendumu u Srbiji zaokružiti “ne”?

Stiče se utisak i da javnost ne zna skoro ništa o sadržini, ciljevima i mogućim posljedicama predloženih amandmana, pa će znatan dio građana, a možda i njihova ogromna većina, glasati u zavisnosti od toga da li su za ili protiv vlasti, a ne da li su za ili protiv prijedloga amandmana. To ne bi moralo nužno da bude tako, ali imajući u vidu kako je vođena referendumska kampanja, po svoj prilici tako će biti. Stoga, opravdano je pitanje da li će rezultati referenduma biti legitimni.

Novi municipalizam i ‘socijaldemokratska iluzija’

Ako pokušamo izdvojiti važnije faktore koji su doprinijeli uvjerljivoj izbornoj pobjedi u Zagrebu, među njima svakako treba istaknuti prethodni mandat Tomislava Tomaševića u zagrebačkoj skupštini kojim se prometnuo u najvidljivijeg kritičara gradske vlasti Milana Bandića. Navedenu vidljivost osigurala je snažna podrška liberalnih medija i specifičan ideološki profil artikuliranih poruka i simbolike koji su izborno mobilizirali relativno značajan dio zagrebačke srednje klase.

Ustavno pitanje u Drugoj Jugoslaviji. IV dio. Od Povelje samoupravljanja do partijskog samo-upravljanja

Ustav SFRJ od 1974. godine, čiji temelji su udareni amandmanima na Ustav SFRJ od 1963, donesenim 1971. godine, u publicistici, a ponekad i u naučnoj literaturi, naziva se „grobarem druge Jugoslavije“. To je bio ustav koji je značajno promijenio prirodu jugoslovenske federacije, ali i ekonomski i politički sistem, iako se […]

Ustavno pitanje u Drugoj Jugoslaviji. II dio: Rađanje Druge Republike

U pogledu demokratičnosti rješenja, pogotovo zbog uvođenja radničkih savjeta i vijeća proizvođača, te zbog formalnog slabljenja uloge izvršnih organa vlasti, Ustavni zakon je bio izrazito napredan pravni akt. Njegov najveći doprinos ogledao se u tome što je uveo demokratiju u ekonomski sistem, i to ne samo na nivou preduzeća, što je bilo riješeno još 1950. godine, već i na makro ekonomskom nivou, što je bilo originalno rješenje, koje nisu imali ni dotadašnji sovjetski ustavi, čak ni Ustav RSFSR od 1918. godine.

Šta je nama danas 7. jul?

Malo koji narod u pokorenoj Evropi 1941. je imao hrabrosti da se usprotivi stravičnoj vojnoj mašineriji kakva je bila Hitlerova, ali i njegovim pomagačima u vidu kvislinških formacija koje su svoju lojalnost morale dokazivati tako što su prema nelojalnima bile nemilosrdne.