Vladajuća partija GERB (Građani za evropski razvoj Bugarske) objavila je da ima kandidata koji ima „dobar položaj u društvu i jako je popularan“ i čiju kandidaturu će objaviti u predvečerje predizborne kampanje. Levo i desno tek počinju razgovori kako će se učestvovati na izborima.
Po svemu izgleda da će imena pretendenata na stolicu Rosena Plevnelieva na „Dondukov“ 2 biti poznata odmah posle sezone odmora pre septembra.
Na prethodnim predsedničkim izborima 2011. godine, lideri „Ataka“ Volen Siderov i Pavel Šopov prvi su objavili kandidature, već 12. februara. Šestog juna Meglena Kuneva je objavila svoju kandidaturu kao nezavisni kandidat, 12. juna tradicionalna desnica je kandidovala Rumena Hristova i Emanuela Jordanova. Mesec dana kasnije, 16. jula Bugarska socijalistička partija (BSP) istakla je svog kandidata Ivajla Kalfina i dugo vremena je tražila da zamenik predsednika bude Stefan Danailov. Sredinom jula, VMRO je saopštio da se lider organizacije Krasimir Karakačanov upušta u predsedničku trku. GERB je poslednji, 4. septembra, nekoliko dana pre isteka roka za registraciju u Centralnoj izbornoj komisiji, objavio kandidate, a to su Rosen Plevneliev i Margarita Popoa.
Izvesni i neizvesni iz GERB-a
Još od početka 2016. godine glava države Rosen Plevneliev i premijer Bojko Borisov objavili su da će se dogovoriti na temu predsedničkih izbora posle juna meseca, a neočekivana „nominacija“ lidera DSB Radana K’neva prinudila je Rosena Plevnelieva da javno krajem maja objavi da se neće kandidovati za drugi mandat iz ličnih razloga.
Povlačenje predsednika pojačalo je društveni interes za to ko će biti kandidat GERB-a. Trećeg juna zamenik predsednika GERB-a Cvetan Cvetanov objavio je na BNT (Bugarska nacionalna televizija) da „GERB ima kandidata za predsednika, ali nije korektno da ga objavimo u studiju. Ne isključujem verovatnost da se to desi pre septembra. Nijedna druga partija nije objavila svog kandidata, a mi nemamo pretenzije da budemo prvi.“
Dan kasnije su izjavili da je to onaj koji ima „dobar položaj u društvu i jako je popularan“ i zbog toga su odlučli da otkriju ko je u predvečerje predizborne kampanje. Predsednik parlamenta Cecka Cačeva i „teška artiljerija“ (prema Bojku Borisovu) Desislava Atanasova isto su se uključili u opšti hor da su kandidati dobro poznati i nisu im potrebne kampanje, da bi bili objavljivani ranije, ali odbili su da otkriju pol kandidata.
Premijer Bojko Borisov otklonio je pitanje „da li je on sledeći“. A u kuloarima parlamenta njegovo ime je još uvek aktuelno kao eventualnog kandidata za šefa države makar on to krajem maja odricao: „Da sam želeo karijeru, mogao sam da je izgradim još pre mnogo godina. Ali to me nije vuklo i ne smatram da bih mogao da budem koristan u ovom trenutku.“ Borisov je odredio za kandidata GERB-a svog zamenika Cvetana Cvetanova i gradonačelnike Sofije i Burgasa Jordanke Fandikove i Dimitara Nikolova.
Kompleksna situacija reformatora
Zahtev Cvetanova blago rečeno stavlja u neugodan položaj partnere iz Reformatorskog bloka (RB) koji su izjavili želju za zajedničkim kandidatom vladajuće većine, koji bi bio određen pregovorima, a ne predložen od strane najveće partije. Varijante za reformatore su „Pokret Bugarske za građane“ (DBG), DSB, SDS, Narodna partija „Sloboda i dostojanstvo“, BZNS, Bugarska nova demokratija (BND) i Građanski savet, samostalno učešće kao RB, zajedničko učešće sa GERB ili zajedničko učešće sa većinom sa GERB i Patriotskim frontom.
Prema rečima zamenika predsednika DBG Dmitra Delčeva, izjave Borisova i Cvetanova su u sukobu jer trenutno nije jasno ko će biti kandidat GERB-a i da li ova stranka želi zajedničkog kandidata desnice. Ako cela vladajuća većina želi da stane iza jedne kandidature, svi treba da se okupe, da stave karte na sto i da odluče zajedno. GERB nije jedan monolitni subjekt i u njegovim okvirima javljaju se različita mišljenja, ali za razliku od RB, oni nisu toliko providni, zaključio je Delčev.
I drugi zamenik predsednika DBG Najden Zelenogorski smatra da ima šanse da GERB, reformatori i Patriotski front izađu sa zajedničkom kandidaturom. Po njemu, to će potvrditi vladajuću većinu i garantovalo bi nastavak tog puta nakon predsedničkih izbora. Ali, sa druge strane, bivši ministar Daniel V’lčev iz DBG je protiv zajedničke kandidature sa Reformatorskim blokom i GERB. Njegova logika je da „bi to ozbiljno oštetilo blok“. Prema V’lčevu, ako je to rešenje ostalih partija iz Reformatorskog bloka, DBG ga neće onemogućiti, ali neće ni učestvovati u pregovorima.
Prema poslaniku RB i lideru BND Borislavu Velikovu, programski minimum je jedan kandidat koji bi osvojio treće mesto, a tokom drugog kruga podrška bi bila za kandidata GERB.
Posle odbijanja Plevnelieva da se kandiduje za drugi mandat, lider DSB Radan K’nev uslovio je predsedničke izbore budućnošću bloka koji se ustvari isrcpljuje posle glasanja u jesen.
„Pre izbora treba da ispunimo obećanje svojim biračima da Blok postane jedinstveni politički subjekt.“, smatra K’nev. Po njemu, savezni kongres treba da reši pitanja pozicioniranja Bloka prema vlasti, da reši pitanja liderstva i mehanizma prihvatanja rešenja, kao i da da mišljenje o kandidatu za predsednika.
Nacionalisti – ima li povratka u prošlost?
Pre nekoliko dana lider „Ataka“ Volen Siderov iznenađujuće je stavio karte na sto i pružio ruku Patriotskom frontu za zajedničko učešće na predsedničkim izborima. I ne samo to: „Ciljam daleko, prema dolazećim parlamentarnim izborima. Gledam strateški kako će biti sa patriotskim glasanjem na parlamentarnim izborima.“, rekao je.
Jedini odgovor od strane predsednika Patriotskog fronta Valeri Simeonov i Krasimira Karakačanova do ovog trenutka je da su spremni za pregovore sa svim partijama osim sa DPS i DOST.
Da li će razgovori imati uspeha, zavisi od imena kandidata. Simeonov ne želi da se kandiduje, a Siderov je predložio da lideri odstupe od liderstva, naprave korak unazad i privuku za kandidata čoveka sa društvenim autoritetom. VMRO ipak produžuje sa svojim pokušajima oko nominacije svog nikad nepromenjenog predsednika Karakačanova.
Ideja Siderova je da ujedini „Ataka“ i Front, dobiju oko 50 poslanika na sledećim parlamentarnim izborima i da pomeste „večnog“ balansera DPS. „Ne može da se živi u neprijateljstvu, mržnji, nekomuniciranju sa partijom koja je srodna po patriotizmu. Birači PF u većem stepenu su birači i Atake. Ono što se odvojilo treba da se okupi“, objasnio je Siderov svoj cilj.
Šanse levice
Lider BSP Kornelija Ninova objavila je da traže socijalno odgovornog predsednika i patriotu. Na prvom mestu ipak pitaće partiju o učešću na izborima – u koaliciji sa drugim partijama i organizacijama, samostalno kao partija, u vidu podrške kandidatu druge partije ili organizacije, podrške nezavisnom kandidatu, kao i o tome s kojim partijama su prihvatljivi pregovori – partije iz koalicije „BSP leva Bugarska“, ABV, „Ataka“, VMRO, „D21“, DPS, NFSB, druge partije i organizacije.
Unutrašnja anketa treba da bude završena do 3. jula i posle toga da se počne sa razgovorom unutar levice o eventualnim savezima i kandidatima. Poslanik i član partijskog rukovodstva BSP Kiril Dobrev objavio je da je za široku levocentrističku koaliciju tokom glasanja, u kojoj lidersko mesto treba da pripadne BSP. Po tom pitanju može da se postigne konsenzus sa ABV i Georgijem Prvanovim.
Zbog toga je Prvanov vodio paralelne razgovore sa „Gergovden“ i Narodnim savezom, Ujedinjenim blokom rada, levih zemljoradnika Spasa Pančeva i socijaldemokrata. Već je objavio i parlamentarni i politički savez sa njima. U sličnom formatu, Prvanov ima resurse da naloži svog kandidata. Nije jasno kako bi se pozicionirali sa Patritoskim frontom i najviše sa VMRO.
BSP i ABV još uvek gledaju na predsedničke izbore kao na mogućnost da uspostave početak nove političke scene (ako pobede). Uspeh opozicije tokom glasanja za predsednika bio bi odskočna daska za prevremene parlamentarne izbore. Ali pre toga BSP i ABV treba da urede međusobne odnose, koji izgledaju komplikovani u ovoj fazi.
Balanser DPS neće dati neželjenu podršku
Pokret za prava i slobode (DPS), uz čiju (ne)podršku su birani dosadašnji predsednici, ovog puta je objavilo da će dati podršku samo ako im bude tražena. Uobičajena podrška se podrazumeva, ali to se ne pokazuje. „Ne postoji takav momenat. DPS je kvalitetna, normalna, sistemska, isključivo odgovorna bugarska partija, to smo dokazali sa svim aktivnostima kroz godina. Ostajemo na tome.“, komentariše zamenik predsednika DPS Janko Jankov.
Pokret će razmišljati o eventualnoj podršci kad kandidature budu objavljene. Zahtevi su im da kandidat kojeg će podržati bude demokrat, nosilac ujediniteljskog patrotizma, te da podršku potraži javno i zvanično.
Još uvek je neizvesno da li će DPS objaviti vlastitu kandidaturu. To će zavisiti i od aktivnosti secesionista koji se okupljaju oko Ljotvi Mestana iz DOST.
Ako mi predložimo Ahmeda Dogana za predsednika, om ima velike šanse da bude izabran, smatra Janko Jankov, zato što „isključivo mnogo kvalitetnih ljudi, etničkih Bugara sa pozicijom u društvu“ su mu rekli da bi glasali za Ahmeda Dogana.
Čini se da DOST uskoro neće učestvovati samostalo na predsedničkim izborima. Osim toga, oni još čekaju na sudsku registraciju. „Nećemo podržati kandidata proruskih evroazijskih sila u bugarskoj politici.“, izjavio je Blagoevgrad Mestan. Prema njegovim rečima, DOST će podržati onog kandidata za predsednika koji je pravi evroatlantik, pravi natovac i Evropljanin.
Komplikovani međupartijski odnosi i preuređena politička karta prebacuju predsedničke izbore u još komplikovaniju situaciju između pozicije i opozicije zato što će rezultat tih izbora uticati na buduće političke saveze i mogućnosti za prevremene parlamentarne izbore. Zbog toga, osnovni igrači usporavaju loptu u potrazi za najprofitabilnijim potezima.
Izvor DNEVNIK.BG