Veliki mit o SloBOdnOm TRžiŠtU
Crvena podršla prepričava vam prezentaciju i diskusiju knjige The Big Myth (Veliki mit), profesorke i autorke Naomi Oreskes (Naomi Oreskes) …
Kako su nam devedesetih lagali o komunistima
Devedesete godine prošlog veka naizgled su donele revoluciju u istoriografiji: svete krave jugoslovenskog komunizma kritički su preispitivane, a pisane su …
Najbolji učenik Srbije
Pre desetak dana (13. 8.) u svom redovnom mesečnom gostovanju u Ćirilici, predsednik Aleksandar Vučić je, govoreći o sopstvenoj veličini …
KREKOVANJE devedesetih
Izložba Lavirint 90-ih – prostor Miljenko Dereta, realizacija uz pomoć Kulturnog centra GRAD. Ono što je uopšte poznato, nije zbog toga …
Bijeda revizionizma
Apelacioni sud u Beogradu potvrdio je rješenje Višeg suda u Valjevu kojim je rehabilitovan Nikola Kalabić, jedan od najistaknutijih četničkih …
Memorandum neoliberalizma Svjetske banke za Hrvatsku
Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka sestrinske su institucije globalnog kapitalizma, osnovane pod vodstvom SAD-a na čuvenoj konferenciji u Bretton …
Mogućnosti uozbiljenog postnajEživanja
„Ako nas niko ne vidi, niko nam ne može reći da smo kukavice“ Sančo Pansa U danima studentskih demonstracija 1968 …
Zoran Đinđić – vizije o boljem društvu sa lošim ishodima
Ovog 12. Marta biće obeleženo tačno 20 godina od tragične smrti premijera Srbije Zorana Đinđića. Njegova smrt označila je uvod …
Lumpenburžoazija i lumpenrazvoj, ili kritika moralističkih kritika Vučićevog režima
Engleski filozof Alfred Nort Vajthed jednom prilikom je zapisao da je čitava zapadna filozofija samo fusnota na Platonova dela. Za …
Srpska pravoslavna crkva u socijalističkoj Jugoslaviji: žrtva socijalizma i/ili saučesnik raspada?
Poslednjih decenija u domaćoj javnosti, pretežno i dominantno nacionalističkoj, preovlađuje teza da je tokom socijalističke Jugoslavije, crkva, naročito Srpska pravoslavna …
NATO-va ekspanzija na istoku kao ruski argument za invaziju na Ukrajinu ili njegovo konačno obuzdavanje
Tri decenije nakon završetka Hladnog rata ponovno se aktualizira pojam hladnoratovske podijele, samo ovaj put u drugom obliku. S obzirom …
“Mrak nacionalizacije i svjetlo restitucije”
Od promjene društvenog sistema, 1990. godine, restitucija se predstavlja kao jedna od sistemskih mjera koja treba da ispravi nepravde nanesene …
O zarobljenoj kritici zarobljene države
U prošlih nekoliko godina u srpskoj opozicionoj javnosti dogodila se prava epidemija upotrebe izraza „zarobljena država“. Kao i za svaki …
Strani plaćenici, domaći izdajnici i lažni heroji, ili kako umetnost može da objasni jedan parapolitički fenomen
Francuski novinar i pisac Sorž Šalandon autor je romana Povratak u Kilibegz u kojem se pripoveda o životu i delu …
Peta ipo industrijska revolucija. Između „kapitalističke distopije i komunističke utopije“
Razvoj današnje tehnike nameće niz pitanja: Da li je tradicionalni ljudski rad prevaziđen? Zašto glamurozno najavljivane četvrta i peta industrijska …
Pre i posle socijalizma
Kako izgraditi društveni konsenzus u našim, „post-konfliktnim“, „podeljenim“ balkanskim društvima? Pitanje se već tri decenije nameće kao ključno. Bezbroj tekstova …
O liberalizmu, liberalizmima i liberalima
Jednadžba liberalizma Liberalizam = slobodni pojedinci + slobodno tržište Uvod Liberalizam je nastao kao moderni (kapitalistički) odgovor na porast moći …
Kina i Tajvan- mogući ishodi sukoba
Odnosi Kine (zvaničan naziv Narodna republika Kina) i Tajvana (zvaničan naziv Republika Kina) ponovo su došli u centar pažnje svetskih …
Radikalni pro-četnički revizionizam u knjizi Istina o Kalabiću Miloslava Samardžića
U revizionističkoj istoriografiji o događajima iz Drugog svetskog rata na našem prostoru, koja je uzela maha nakon sloma režima realnog …
Nuklearni Armageddon nad Europom kao noćna mora iz najgoreg sna
„Rat je nastavak politike drugim (nasilnim) sredstvima“, reći će jednom prilikom, znani pruski general i teoretičar vojne strategije, Carl von …
Ekološki protesti u Srbiji. Pogled sleva
Kada bismo sumornu stvarnost srpskog društva posmatrali s izvesnom dozom preterivanja, mogli bismo da kažemo da je u prethodnih nekoliko …
- U navedenom duhu nije pisao ni Josip Cazi, predratni skojevac i komunista, predratni i posleratni sindikalni funkcioner (vid.: Nezavisni sindikati (1921—1929), knj. II, Zagreb 1964, 93—320), a da ne govorimo o profesionalnim istoričarima (vid.: Miienko Palić, Radnički pokret u Vojvodini 1921—1929, Novi Sad 1973, 246— 348; Miroslav Stiplovšek, Razmah strokovnega gibanja na Slovenskem 1918—1922, Ljubljana 1979; Alimed Hadžirović, Sindikalni pokret u Bosni i Hercegovini 1919 —1941, Sarajevo 1977, Milica Milenković, Sindikalni pokret u Srbiji 1921—1929, Beograd 1979, 190—266, 323—363).
- Poslednje podatke autor preuzima iz dela Petra Milosavljevića, Položaj radničke klase u Srbiji 1918—1929 (Beograd 1972), a on je istoričar.
- Kao nap. 1.
- Vasilije Krestić, Radoš Ljušić, Programi i statuti srpskih političkih stranaka do 1918. godine, Beograd 1991, 446.
- Više o tome vid.: Toma Milenković, Doprinos Filipa Filipovića stvaranju KPJ, Socijalizam, 1/1979, 164—167.
- Isto, 167.
- Isto, 172—174.
- O toj problematici je prvi opširno i dokumentovano, na osnovu mađarske štampe, arhivskih i drugih izvora pisao mađarski istoričar Kovago Laszlo (rodom iz Sente) u delu A Magyarorszagi Delszlavok 1918—1919-ben (Budapest) 1964, str. 178—179.
- Toma Milenković, Vladimir Ćopić u jugoslovenskom radničkom pokretu (decembar 1918—jun 1921), u zborniku radova: Život i djelo Vladimira Ćopića, Rijeka 1978, 110—114.
- Nekoliko dokumenata o delatnosti jugoslovenskih intemacionalista u Mađarskoj Sovjetskoj Republici 1919. godine (priređio T. Milenković), PIS, knj. 6, Beograd 1969, 354.
- Citirane reči jugoslovenske komunističke trojke zasnivaju se na izveštaju Mate Simulčaka iz Osijeka podnetom Matuzoviću u prvoj polovini maja 1919. U njemu se još konkretnije govori o nekompetentnoj agitaciji agitatora iz Mađarske u Osijeku i njegovom zaleđu. Integralni tekst tog izveštaja vid. u: Nekoliko dokumenata…, 340—341.
- J. N. Sćerbakov, Novi dokumenat o učešću jugoslovenskih intemacionalista povratnika iz Sovjetske Rusije u borbi revolucionamih snaga radničkog pokreta Jugoslavije za stvaranje KPJ, PIS, knj. 9, Beograd 1973, 333—346.
- Vid. npr. Danilo Kecić, Dve sudske presude pelagićevcima, PIS, knj. 5, Beograd 1968, 611—632; T. Milenković, Nekoliko dokumenata…, PIS, knj. 6, 331—355; Ubavka Vujošević, Pisma llije Milkića upućena Lenjinu i Komunističkoj internacionali (1918—1921), PIS, knj. 5, Beograd 1968, 539—577.
- Miroslav Nikolić, Komunistička partija Jugoslavije od. Obznane do osnivanja NRPJ, Beograd 1979, 482.
- Na Kongresu ujedinjenja Živko Topalović je predložio da se verifikuju mandati pelagićevaca, što je kongres prihvatio. Pored toga vid.: Živko Topalović, Začeci socijalizma i komunizma u Jugoslaviji, London 1960, 62, 73—74.
- O tome u nas postoji relativno bogata literatura, a mi navodimo samo najvažnije radove: Bogumil Hrabak, Jugosloveni učesnici oktobarske revolucije i stvaranje KPJ, Zbornik Filozofskog fakulteta u Prištini, knj. III (za god. 1965— 1966), Priština 1967, 109—138; Ivan Očak, Povratnici iz Sovjetske Rusije u borbi za stvaranje ilegalnih komunističkih organizacija uoči Prvog kongresa SRPJ(k), Historijski zbornik, Zagreb 1974—1975, 1—14; Isti, Borba jugoslavskih internacionalistov za idei Oktjabra v Jugoslavii v 1918—1921. g, Moskva 1971; Toma Milenković, Radnički pokret u Vojvodini 1918—1920, Beograđ 1968, 112—123, 185—188; Danilo Kecić, Klasne borbe u Vojvodini 1818—1941, Novi Sad 1969.
- Drugi (Vukovarski) kongres KPJ… (priredili Ubavka Vujošević, Vujica Kovačev), Beograd 1983, 289.
- Isto, 268—269. Pored toga vid.: T. Milenković, Socijalreformistički pravac …. 237—240.
- Isto, 269.
- Vid.: Branislav Gligorijević, Nastanak Zakona o zaštiti javne bezbednosti i poretka u državi, u: Istorija 20. veka, Zbomik radova X, Beograd 1969.
- Vid. npr, T. Milenković, Sociialreformistički prauac , 271—278.
- Toma Milenković, Privremeno radničko zakonodavstvo u Jugoslaviji (od kraja Prvog svetskog rata do donošenja Vidovdanskog ustava) Zbomik Zavoda za povijesne znanosti Istraživačkog centra JAZU u Zagrebu, vol. 11, Zagreb 1982, 134—145.
- Arhiv Srbije, Zbirka dokumenata Dragiše Lapčevića, privremena signatura br. 1039 i 1040.
- Izloženo proističe iz sačuvane dokumentacije Kominterne, koju obilato koristi i autor, ali dokumente drukčije »čita«. Nešto od rečenog nalazi se i u pom. radu Miroslava Nikolića, Komunistička partija Jugoslavije od Obznane do osnivanja NRPJ, 197—199. Oslanjajući se verovatno na insinuacije izložene u »aferi«, autor je generalno zaključio da je Marković u svojoj karijeri imao momenata »koristoljublja« (179).
- Tokovi Revolucije, IX, Beograd 1973, 3—64.
- Arhiv Jugoslavije (AJ) 14-145-504, list 44.
- AJ, 14-127-464 i 14-145-504, lišt 12.
- AJ, 14-127-464, Akt Min. un. dela Pov. Đ. Z. br. 10.161 od 7. juna 1923.
- Vid. T. Milenković, Vladimir Ćopić . . . , 103–104; Filip Filipović, Sabrana dela, knj. 6, Beograd 1987, 168–169, 377–378, 418.
- Politika (Beograd), 2. II 1921.
- Nezavisni sindikati su upravo te 1924, kada su komunisti, navodno, dobili basnoslovnu sumu zlatnih rubalja, trpeli veliku novčanu oskudicu (M. Milenković, Sindikalni pokret u Srbiji 1921—1929, 396).
- Vid.: T. Milenković, Međusobne veze, 14—16; Isti, Vladimir Copić 102, 104, 106—110; Isti, Doprinos Filipa Filipovića stvaranju KPJ 171—172; Vujica Kovačev, Na zajedničkom frontu revolucije, Beograd 1967, 115.
- Reč je o tome da se dragocenosti mogu lakše sakriti i neopaženo preneti preko granice. Te dragocenosti je zatim supruga komuniste dr Živka Jovanovića (Ruskinja plemićkog porekla) odnosila češće u Pariz, a ređe u Beč, tamo ih unovčavala, a novac predavala partiji. (O tome opširno pišem u monografiji: dr Živko Jovanović — ličnost u senci KPJ, koja je u rukopisu). Parcijalni podaci o pristizanju sredstava iz Rusije mogu se naći razbacani po drugim objavljenim radovima.
- Vid.; Al. Vegner, Iz primene Zakona o osiguranju radnika, Socijalni preporođaj 1—2/1925, 22—27; Đoka Ćurčin, Osiguranje za slučaj iznemoglosti, starosti i smrti, Socijalni preporođaj 7—8/1925, 401—404.
- T. Milenković, Doprinos Filipa Filipovića stvaranju KPJ, 157—164; Isti, Socijalreformistički pravac…, 230 i dr.
- B. Tomanić, „Gorska garda Nj. V. Kralja Petra Drugog u Orašačkom srezu. Formacija, borbe, zločini“, Vojnoistorijski glasnik 1/2017, 120.
- Dokaze o tome vid. J. Tomasevich, Četnici u drugom svjetskom ratu 1941 – 1945, https://znaci.org/00001/40.pdf, 321, fn. 26.
- J. Radovanović, 161.
- Zbornik dokumenata iz narodnooslobodilačkog rata, tom XIV, knjiga 3, dokument 58.
- Ibid., 331, fn. 67.
- Ibid., 327, fn. 54.
-
O ovome su pisali i neki istoričari koji inače simpatišu pokret Draže Mihailovića: B. Dimitrijević, „Nikola Kalabić – prilog za razumevanje jedne ratne biografije“, Leskovački zbornik LXII 2022, 295–299. Istina, ovaj autor zaključuje da je Kalabića ubila UDB-a Srbije iako ne iznosi nijedan dokaz za tu tvrdnju.
- J. Radovanović, 224.
- Ibid., 300.
- Ukupni vanjski dug ‘zemalja u razvoju’ između 1973. i 1982. g. narastao je za šest i pol puta, sa 130 na 840 mlrd. dolara. The international debt crisis of the 1980s – Foreign Exchange (ajjacobson.us).
- Rezanju javne potrošnje i proračunskih deficita.
- Washington Consensus – Wikipedia.
- Trickle-down economics – Wikipedia.
- Tzv. Azijski tigrovi (Južna Koreja, Tajvan, Singapur, Hong Kong), Kina.
- Tzv. strategije razvojne države. Developmental state – Wikipedia.
- ‘Bailout’.
- .Golemo spašavanje javnim novcima bankarskog sustava MMF i Svjetska banka podržale su kao nužno, a s druge strane, tražile su se oštre ‘mjere štednje’ i rezanje socijalnih transfera , pogotovo u (polu)perifernim ekonomijama, od kojih se zahtijevalo da sredstvima prikupljenim podizanjem poreza i rastom javnog duga spašavaju podružnice banaka i financijsku imovinu vjerovnika iz zemalja kapitalističkog centra.
- Posebno s imenovanjem Josepha Stiglitza za glavnog ekonomista Svjetske banke 1997 g., što nije potrajalo jer je 1999 g. Stiglitz dobio otkaz, između ostalog, zbog kritika MMF-ovih politika vezanih uz ‘Azijsku financijsku krizu’ 1997/1998 g..
- International Investment Agreements Navigator | UNCTAD Investment Policy Hub.
- Porast zaposlenosti, dohotka, transfer tehnologije i ‘know-how’ itd..
- Aisbett, Emma (2007). “Bilateral Investment Treaties and Foreign Direct Investment: Correlation versus Causation”. MPRA Paper, University Library of Munich. 2255: 1–47.
- Yackee, Jason W (2007). “Do Bits Really Work? Revisiting the Empirical Link between Investment Treaties and Foreign Direct Investment”. Univ. Of Wisconsin Legal Studies Research Paper. 1054: 1–32.
- Red Carpet Courts_1.pdf (corporateeurope.org).
- Investment Dispute Settlement Navigator | UNCTAD Investment Policy Hub.
- MOL je tužio RH na temelju ‘pandana’ bilateralnog investicijskog sporazuma – međunarodne energetske povelje..
- Kroz tzv. fleksibilizaciju radnog zakonodavstva.
- Prema ‘stand by’ aranžmanu, SDP-ova vlada je pripremala privatizirati ne samo INA-u i Croatia osiguranje – što je kasnije provela Milanovićeva vlada – već i ‘prirodne monopole’ HEP i Janaf. Meterijali MMF-a (hnb.hr).
- Structural Adjustment Loan – SAL.
- Prvi ‘pilot projekt’ privatizacije mirovinskog sustava proveo je pionir neoliberalizma general/pučist/diktator Augusto Pinochet u Čileu 1981 g., uz znakovitu činjenicu da su jedino vojne mirovine izuzete od privatizacije.
- „replacement rate“.
- wcms_648574.pdf (ilo.org).
- Kodificiranog kao dio tzv. europske pravne stečevine.
- Plasiranje zajmova i grantova.
- Provođenje istraživanja, objava stručnih analiza i reformskih/policy preporuka.
- Croatia Country Economic Memorandum—Laying the Foundations: Boosting Productivity to Ensure Future Prosperity in Croatia (worldbank.org).
- ‘Laying the foundations: Boosting productivity to ensure future prosperity’.
- Neoklasična teorija suštinu produktivnosti sažeto izražava u sljedećem odlomku: „S istom količinom inputa – uključujući rad, ljudski i fizički kapital i materijale – neke nacionalne ekonomije, sektori i tvrtke proizvode više, a druge manje. Ova razlika ovisi o tome koliko su oni produktivni u alokaciji i korištenju resursa u proizvodnom procesu. Jedna od najvažnijih lekcija ekonomske znanosti kaže da je poboljšanje produktivnosti ključno za održivi gospodarski rast“ prevedeno iz „The Long Term Growth Model – Fundamentals, Exstensionsm, and Applications“ ; International Bank for Reconstruction and Development/The World Bank 2022. Marksistička teorija, polazeći od spoznaje o dvostrukom karakteru robe, razlikuje produktivnost u fizičkom i u novčanom/razmjenskom mjerilu i analizira njihov kontradiktoran odnos i dinamiku u kapitalističkim formacijama, dok neoklasična teorija ne razumijeva važnost navedene razlike, zbog čega se, kada govori o produktivnosti, zapliće u brojne nekonzistentnosti i ne uspijeva ih niti prepoznati, niti objasniti. Vidi: ‘paradoks produktivnosti’ u John Smith; ‘Imperialism in the Twenty-First Century: Globalization, Super Exploitation, and Capitalism’s Final Crisis’ ; Monthley Review Press 2016..
- Marx je takav tip teorije nazivao vulgarno ekonomskim.
- Vulgarna ekonomska teorija predstavlja didaktični i više-manje doktrinarni prijevod svakodnevnih pojmova ili oblika mišljenja određenih neposrednom pojavnošću fenomena u više teorijski jezik – „the forms of appearance are reproduced directly and spontaneously, as current and usual modes of thought“ (K.Marx).
- The Long Term Growth Model – LTGM.
- ‘Total Factor Productivity’ – TFP.
- LTGM model koristi se u Memorandumu za dugoročnu procjenu rasta hrvatske ekonomije, polazeći od procijenjenih budućih kretanja glavnih ‘pokretača rasta’ – investicija, TFP-a i kvalitete, raspoloživosti i uključenosti radne snage (kao elemenata demografske dinamike). Za svaki od navedenih ‘pokretača rasta’ napravljene su projekcije njihovog dugoročnog kretanja, prema tri različita scenarija, iz čega je model izračunao tri različite stope rasta BDP-a po glavi stanovnika za RH ekonomiju do 2050 g. i stupanj konvergencije s prosječnom razinom EU dohotka. Sva tri scenarija polaze od standardnih pretpostavki i parametara LGTM modela, a zatim se različiti scenariji izvode iz pretpostavki o različitom utjecaju provedenih reformi ili njihovog izostanka na ‘pokretače rasta’. Bazični scenarij podrazumijeva ‘business as usual’ tj. nastavak postojećih trendova u kontekstu izostanka reformi, dok su dva preostala scenarija vezana uz ‘umjereni’ i ‘ambiciozni’ paket reformi i oni bi, prema pretpostavkama modela, trebali osigurati značajno više stope rasta BDP-a za RH. To bi trebali osigurati kroz utjecaj reformi na ‘pokretače rasta“ tj. ključne faktore koji ih, pretpostavljeno, određuju. U slučaju TFP-a, kojeg LGTM model pozicionira kao centralnog ‘pokretača rasta’, ti faktori su – inovacije, obrazovanje, tržišna efikasnost, infrastruktura i institucije.
- Fallacy of composition – Wikipedia.
- Circular reasoning – Wikipedia.
- Čemu služe kvantitativni ekonometrijski i statistički modeli i regresijske analize što evociraju egzaktnost i provjerljivost svojstvenu prirodnim i tehničkim znanostim.
- Djelatnosti koje obuhvaća sektor turizma..
- Npr. prerađivačka industrija.
- Prema obrascu ‘Washingtonskog konsenzusa’.
- Slovenske tvrtke 360 eura/po glavi stanovnika.
- I u tradable i non-tradable segmentu.
- Jer se bazira na izvozu, iako slabo diverzificiranom..
- ‘Learning by Doing’.
- ‘Tacit Knowledge’.
- Economic Complexity Index – ECI.
- ‘knowledge intensity’.
- ‘ubiquity’.
- ‘Net entry rate’.
- Hrvatska komparativno spada među zemlje s najmanjim brojem tvrtki na 1000000 stanovnika – Hrvatska cca 30 tisuće, Poljska cca 54, Slovenija cca 72, Slovačka cca 96.
- Francuska, prema objavljenom grafu u Memorandumu, ima još i nižu stopu izlaska postojećih tvrtki s tržišta od Hrvatske, što bi impliciralo još veći stupanj „tržišnih neefikasnosti“, dok je razina francuskog BDP-a i dohotka po stanovniku višestruko veća nego u RH i osjetno iznad prosjeka EU.
- ‘Razvoja nerazvijenosti’, kako je navedene tedencije označio Andre Gunder Frank.
-
Globalne/nadnacionalne kapitalističke institucije konkurentsku dinamiku na perifernim tržištima i na nižim razinama proizvodnih/vrijednosnih lanaca nastoje osnažiti pritiskom da se usvoji antitrustovska regulativa, ‘fleksibiliziraju’ tržišta rada i ojača uloga institucija poput Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, dok paralelno demonstriraju slijepilo i/ili indiferentnost na ovisnost periferije o kapitalu centra za kojeg se podrazumijeva institucionalizirani monopol privatnog vlasništva bez obzira na visoke troškove i poziciju ovisnosti/podređenosti koje ono proizvodi ekonomijama periferije.
- U kojima su koncentrirane ‘matice’ i ‘grozdovi’/klasteri najsnažnijih/najproduktivnijih kapitala.
- Dohodak koji zadovoljava temeljne potrebe.
- U čemu je važan povijesno-moralni element otpora logici kapitala/konkurencije, koja na kapitalističkoj (polu)periferiji proizvodi raširenu materijalnu deprivaciju i nesigurnost, ono što britanski povjesničar E.P.Thompson naziva moralnom ekonomijom radničke klase, a ona svoja izvorišta u Hrvatskoj ima u ostacima socijalističkog naslijeđa kojeg bi sociolog Josip Županov pejorativno obuhvatio konceptom ‘egalitarnog sindroma’.
- Tj. njezine novije Hecksher-Ohlin-Samuelson varijante.
- „Prvo, liberalizacija trgovine će uglavnom koristi tvrtkama razvijenih zemalja svijeta, jer su one tehnološki najnaprednije. Bez dovoljno vremena za pripremu za ovaj izazov, zemlje u razvoju će se uglavnom vratiti na pružanje pristupa jeftinoj radnoj snazi i jeftinim prirodnim resursima. Ništa u takvom procesu ne garantira da će razvoj, odnosno smanjenje siromaštva, automatski uslijediti. Baš suprotno, jeftini uvoz i kapitalno intenzivna izravna strana ulaganja vjerojatno će istisnuti više radnih mjesta nego što će ih stvoriti, čime se intenzivira siromaštvo. Drugo, sada je lako shvatiti industrijsku strategiju koju su slijedile zapadne zemlje, kao i ono što su kasnije slijedili Japan, Južna Koreja, i azijski tigrovi, dok su napredovali na ljestvici. To ćemo vidjeti u oba skupa slučajeva, ograničenja trgovine i državne potpore industriji imale su središnju ulogu – upravo onu ulogu koja je zabranjena prema trenutnim pravilima WTO-a, MMF-a i Svjetske banke.“ Anwar Shaikh ; Globalization and the Myths of Free Trade_History, theory, and empirical evidence ; Routledge 2007.
- Doing Business 2020.
- Makedonija: porezni raj – radnički pakao – Bilten.
- ‘Ukupnu faktorsku produktivnost’ LGTM model predstavlja funkcionalno zavisnom od inovacija, edukacije, tržišne efikasnosti i infrastrukture, a njihovo kretanje redukcionistički povezuje s provedbom reformi što ih Memorandum zagovara.
- Tj. izvedene iz cjeline odnosa, kao ‘postavljene’ pretpostavke.
- Governmentality; M.Foucault.
- Kosikovi stavovi o lumpenburžoaziji mogu se pročitati i na sledećem linku: http://www.republika.co.rs/306-307/32.html.
- [2] https://respublicacasopis.net/2022/12/14/anti-socijalisticki-konsenzus/.
- Dragoljub B. Đorđević, Bogdan Đurović, “Sekularizacija i pravoslavlje: slučaj Srba”, Povratak svetog?, ur. Dragoljub B. Đorđević (Niš: Gradina, 1994), 221.
- Više o tome u: Barišić, Srđan, (2017), Srpska pravoslavna crkva I Jugoslavija u: YU historija, Kultura I religija, str. 7.
- Više o ovome na: file:///C:/Users/WiN7/Downloads/aj_10_02_10_txt_ustav1946%20(1).pdf
- Više o tome u: Blagojević, Mirko (2005), Religija i crkva u transformacijama društva, Beograd: IFDT, Filip Višnjić . str. 155-156.
- Isto, str. 168.
- Više o tome u: Barišić, Srđan, (2017), Srpska pravoslavna crkva I Jugoslavija u: YU historija, Kultura I religija, str. 8.
- Više o tome u: Blagojević, Mirko (2005), Religija i crkva u transformacijama društva, Beograd: IFDT, Filip Višnjić, str. 168.
- Čalić, Mari-Žanin (2013), Istorija Jugoslavije u 20. veku, Beograd: Klio.
- Barišić, Srđan, (2021), Tradicionalne verske organizacije i dezintegracija Jugoslavije, u: Jugolsavija: Poglavlje 1980–1991, Beograd: Helsinški odbor za ljudska prava, str. 754–755.
- Isto755–756
- Isto.
- Na osnovi postojeće nejednake raspodele resursa za koju neoklasika kaže da ne bi trebalo da interesuje „čistu ekonomiku“ koja daje vrednosno neutralnu naučnu analizu – što će reći, date društvene i međunarodne nejednakosti u posedovanju resursa izlaze van okvira tvrde ekonomske nauke, a njima nek se bave istoričari, filozofi, moralisti i ostali.
- Pojedinci – misli se u muškom i ženskom rodu, premda je rodna dimenzija u pojmu liberalnog pojedinca došla tek naknadno do izražaja kako je feminizam napredovao u svojoj političkoj borbi.
- Ne postoji neregulirano tržište, jer bi to bila kompletna tržišna anarhija koja bi kaosom samostalne ponude i potražnje razorila sva društva. Liberali koji bi najviše deregulirali tržišta su libertarijanci; oni koji bi da država što više intervenira tako da deregulira tržište su neoliberali, ali taj bi opseg deregulacije bio manji od libertarijanskih želja, ali bez socijalne mreže, dok bi konzervativni liberali smanjili socijalnu državu, ali ostavili nužne socijalne politike za optimalno funkcioniranje noćobdijske države.
- pojam građan(in)a, koji je toliko silno istaknut u liberalnim taktikama ideološke obrane i napada, u startu je dvostruk na buržuja (bourgeois – privatnog vlasnika kapitala) i političkog građanina (citoyena – kao pojedinca koji je politički jednak s ostalim članovima političke (javne) sfere, a povijesno to, naravno, nisu bile žene, etničke, rasne, nacionalne i seksualne manjine). Kad se koristi liberalna ofanziva, promovira se građanstvo (primjerice, u pojmu “građanski” odgoj, što je pojmovno bizarno, jer u kapitalizmu niti nema dominantog oblika odgoja doli građanskog), a kad se liberali služe obranom vlastite ideologije, onda se zaziva “građanska” vrlina svih članova zajednice kao aktivne građane da obrane “demokraciju” ili “vladavinu prava”. To su u svakom slučaju moralističke taktike koje često ne nalaze plodno tlo u najširim slojevima društva, jer teško je braniti liberalizam koji se po sebi temelji na atomizaciji društva na pojedince, a ne na društvene klase, slojeve i ostale skupine koji bi mogli imati mobilizacijski potencijal za političku promjenu. Zato je liberalizam povijesno išao ruku pod ruku s nacionalizmom da privuče narod (demos) u dovoljnoj kritičnoj masi da može uspješno srušiti feudalne, monarhijske i realsocijalstičke društveno-političke poretke.
- Zvanični stav američkog ministarstva spoljnih poslova o odnosu SAD i Tajvana može se pročitati na https://www.state.gov/u-s-relations-with-taiwan/
- Detaljnji podaci i grafikoni koji se odnose na pad nataliteta i disbalans između polova mogu se naći na stranici https://www.bbc.com/news/world-asia-china-57154574
- Samardžić, M. (2021), Istina o Kalabiću, Pogledi, Kragujevac 127. str.
- Samardžić, M. (2021), Istina o Kalabiću, Pogledi, Kragujevac 241. str.
- Samardžić, M. (2021), Istina o Kalabiću, Pogledi, Kragujevac 117. str.
- Samardžić, M. (2021), Istina o Kalabiću, Pogledi, Kragujevac 12. str.
- Samardžić, M. (2021), Istina o Kalabiću, Pogledi, Kragujevac 14. str.
- Samardžić, M. (2021), Istina o Kalabiću, Pogledi, Kragujevac 15-16. str.
- Samardžić, M. (2021), Istina o Kalabiću, Pogledi, Kragujevac 27. str.
- Samardžić, M. (2021), Istina o Kalabiću, Pogledi, Kragujevac 39. str.
- Samardžić, M. (2021), Istina o Kalabiću, Pogledi, Kragujevac 43. str.
- Radanović, M. (2016), Kazna i zločin: Snagekolaboraciije u Srbiji, Rosa LuxemburgStiftung, Beograd 119. str.
- Samardžić, M. (2021), Istina o Kalabiću, Pogledi, Kragujevac 122. str.
- Samardžić, M. (2021), Istina o Kalabiću, Pogledi, Kragujevac 67. str.
- Radanović, M. (2016),Kazna i zločin: Snagekolaboraciije u Srbiji, Rosa LuxemburgStiftung, Beograd 371. str.
- Samardžić, M. (2021), Istina o Kalabiću, Pogledi, Kragujevac 71. strana.
- Samardžić, M. (2021), Istina o Kalabiću, Pogledi, Kragujevac 71. strana
- Radanović, M. (2016),Kazna i zločin: Snagekolaboraciije u Srbiji, Rosa LuxemburgStiftung, Beograd 376. str.
- Samardžić, M. (2021), Istina o Kalabiću, Pogledi, Kragujevac 79. strana.
- Samardžić, M. (2021), Istina o Kalabiću, Pogledi, Kragujevac 79. strana.
- Samardžić, M. (2021), Istina o Kalabiću, Pogledi, Kragujevac 98-99. strana.
- Radanović, M. (2016),Kazna i zločin: Snagekolaboraciije u Srbiji, Rosa LuxemburgStiftung, Beograd 138. str.
- Radanović, M. (2016),Kazna i zločin: Snagekolaboraciije u Srbiji, Rosa LuxemburgStiftung, Beograd 98. str.
- Radanović, M. (2016),Kazna i zločin: Snagekolaboraciije u Srbiji, Rosa LuxemburgStiftung, Beograd 111. str.
- Radanović, M. (2016),Kazna i zločin: Snagekolaboraciije u Srbiji, Rosa LuxemburgStiftung, Beograd 128. str.
- Radanović, M. (2016),Kazna i zločin: Snagekolaboraciije u Srbiji, Rosa LuxemburgStiftung, Beograd 153. str.
- Samardžić, M. (2021), Istina o Kalabiću, Pogledi, Kragujevac 148-149. strana.
- Samardžić, M. (2021), Istina o Kalabiću, Pogledi, Kragujevac 112. strana.
- Samardžić, M. (2021), Istina o Kalabiću, Pogledi, Kragujevac 115-116. strana.
- Samardžić, M. (2021), Istina o Kalabiću, Pogledi, Kragujevac 238. strana.
- Samardžić, M. (2021), Istina o Kalabiću, Pogledi, Kragujevac 238. strana.
- Samardžić, M. (2021), Istina o Kalabiću, Pogledi, Kragujevac 283-284. strana.
- Samardžić, M. (2021), Istina o Kalabiću, Pogledi, Kragujevac 225. strana.
- Samardžić, M. (2021), Istina o Kalabiću, Pogledi, Kragujevac 271. strana.
- Socijalizam i rat, Vladimir Ilyich Lenin, 1915.
- O Ratu za vodu u Kočabambu autor ovih redova pisao je u tekstu Levica u Latinskoj Americi: Bolivija (III). https://www.noviplamen.net/glavna/levica-u-latinskoj-americi-bolivija-iii/
- Erićev tekst pogledati na https://pescanik.net/o-borbi-za-ekolosku-pravdu/.
- Odlična analiza desničarskih pokušaja aproprijacije ekoloških borbi data je u tekstu Ekologija i borba protiv siromaštva kao paravan za esktremno desničarske organizacije. https://antibarbarus.net/ekologija-i-borba-protiv-siromastva-kao-paravan-za-ekstremno-desnicarske-organizacije/.