Radikalni pro-četnički revizionizam u knjizi Istina o Kalabiću Miloslava Samardžića
U revizionističkoj istoriografiji o događajima iz Drugog svetskog rata na našem prostoru, koja je uzela maha nakon sloma režima realnog …
Nuklearni Armageddon nad Europom kao noćna mora iz najgoreg sna
„Rat je nastavak politike drugim (nasilnim) sredstvima“, reći će jednom prilikom, znani pruski general i teoretičar vojne strategije, Carl von …
Ekološki protesti u Srbiji. Pogled sleva
Kada bismo sumornu stvarnost srpskog društva posmatrali s izvesnom dozom preterivanja, mogli bismo da kažemo da je u prethodnih nekoliko …
Kuba: ¿Revolución – sí o no?
Golub i stvaranje „karizmatskog autoriteta“ Ove godine navršava se šezdeset i tri godine otkako su se kubanski barbudosi iskrcali na …
Kraljica je umrla! Živio kralj?
Britanija se obično posmatra kao uzor parlamentarne monarhije, obrazac demokratskog političkog režima sa monarhom na čelu, čija uloga je ceremonijalna, …
Građani i ljevica
Ideološka se borba nužno u jednom svom, i to značajnom, segmentu vodi i kroz jezik. Primjeri su takve borbe recimo …
Multipolarni svijet u kapitalizmu ili kako ga vidi ”slijepa” radnička klasa
„Sloboda u kapitalističkom društvu uvijek ostaje otprilike ista kao što je bila u starogrčkim republikama: sloboda za robovlasnike.“ Reći će, …
Zmije na ljestvama ili o zamkama meritokracije
Termin meritokracija, koji označava koncept prema kojem svatko u kapitalističkom društvu, neovisno o okolnostima i podrijetlu, može od niskoga socijalnog …
Marks naš svagdašnji. Prikaz knjige “Sve što je čvrsto i postojano pretvara se u dim… Historijski materijalizam kao metoda, kritika i analiza”
Katarina Peović, zastupnica Radničke fronte u Hrvatskom saboru, objavila je knjigu pod naslovom Sve što je čvrsto i postojano pretvara …
Crveni bauk kruži Francuskom. Da li će parlamentarni izbori 12. i 19. juna imati istorijski značaj i značenje za evropski kontinent?
PIŠU IVICA MLADENOVIĆ I ZONA ZARIĆ Još od Žaka Širaka, Emanuel Makron je prvi reizabrani predsednik Francuske u poslednjih …
Ima li kapitalizam alternativu? Tko to nije razumio komunizam?
Gotovo svaki dan na lijevom spektru društvenog djelovanja i političke odgovornosti govori se o tome kako se kapitalizam nužno mora …
Superliga, UEFA i logika kapitala
Istorija evropskog fudbala u prethodnih trideset godina je istorija stvaranja i povećavanja jaza između bogatih i siromašnih klubova. Odlukom dvanaeset …
Todor Kuljić, levi liberali i „formaciono plutajući“ levi teoretičari
Abstract Na samom početku kraja raspusta zametnula se terminološka zbrka. Nije ni čudo, Todor Kuljić izašao je na crtu kombinovanoj …
Da li je rat u Ukrajini početak stvaranja novog svetskog poretka?
”Problem nije tamo gde ga vidimo, nego odakle ga posmatramo”, kaže stara tibetanska poslovica. U tom duhu, imperijalnu prirodu rata …
Nejednaki razvoj i mentalitet, „uhljebi“ i kapitalisti
Tekst u nastavku je izvod iz knjige ”Sve što je čvrsto i postojano pretvara se u dim…” Katarine Peović, u …
Srbija i Rusko-ukrajinski rat: Neopredeljenost kao posledica gubitka kompasa
Evropski kontinent je nakon mnogo godina u plamenu. Zaista je retko koji stanovnik Evrope mogao pretpostaviti da će pored svih …
Četiri pokeraša za stolom. Kratak pregled rata u Ukrajini
Američka spoljna politika posle 1991. pokazaće se kao tragična istorijska greška. Propuštena je velika šansa da se novi poredak gradi …
Rat kao nastavak politike ili jedini mogući put do mira?
Otkako je svijeta i vijeka ratovi su „najučinkovitije“ sredstvo u postizanju ciljeva, ali po pravilu ne i zadnje rješenje u …
Pre osamdeset godina
Na dan 20. februara 1942. godine, četnici Vojvode Kerovića, opkolili su i napali Štab Majevičkog partizanskog odreda u selu Vukosavcima …
„Don’t Look Up“ – kritika i politika
Odjeci i krici Napomenuti da je satirični film Adama Mekeja “Ne gledajte gore” (Don’t Look Up), koji je pre manje …
Zašto na referendumu u Srbiji zaokružiti “ne”?
Građani Srbije izaći će 16. januara na referendum i izjasniti se o promjeni Ustava. Suština promjena je u reformi pravosudnog …
- Samardžić, M. (2021), Istina o Kalabiću, Pogledi, Kragujevac 127. str.
- Samardžić, M. (2021), Istina o Kalabiću, Pogledi, Kragujevac 241. str.
- Samardžić, M. (2021), Istina o Kalabiću, Pogledi, Kragujevac 117. str.
- Samardžić, M. (2021), Istina o Kalabiću, Pogledi, Kragujevac 12. str.
- Samardžić, M. (2021), Istina o Kalabiću, Pogledi, Kragujevac 14. str.
- Samardžić, M. (2021), Istina o Kalabiću, Pogledi, Kragujevac 15-16. str.
- Samardžić, M. (2021), Istina o Kalabiću, Pogledi, Kragujevac 27. str.
- Samardžić, M. (2021), Istina o Kalabiću, Pogledi, Kragujevac 39. str.
- Samardžić, M. (2021), Istina o Kalabiću, Pogledi, Kragujevac 43. str.
- Radanović, M. (2016), Kazna i zločin: Snagekolaboraciije u Srbiji, Rosa LuxemburgStiftung, Beograd 119. str.
- Samardžić, M. (2021), Istina o Kalabiću, Pogledi, Kragujevac 122. str.
- Samardžić, M. (2021), Istina o Kalabiću, Pogledi, Kragujevac 67. str.
- Radanović, M. (2016),Kazna i zločin: Snagekolaboraciije u Srbiji, Rosa LuxemburgStiftung, Beograd 371. str.
- Samardžić, M. (2021), Istina o Kalabiću, Pogledi, Kragujevac 71. strana.
- Samardžić, M. (2021), Istina o Kalabiću, Pogledi, Kragujevac 71. strana
- Radanović, M. (2016),Kazna i zločin: Snagekolaboraciije u Srbiji, Rosa LuxemburgStiftung, Beograd 376. str.
- Samardžić, M. (2021), Istina o Kalabiću, Pogledi, Kragujevac 79. strana.
- Samardžić, M. (2021), Istina o Kalabiću, Pogledi, Kragujevac 79. strana.
- Samardžić, M. (2021), Istina o Kalabiću, Pogledi, Kragujevac 98-99. strana.
- Radanović, M. (2016),Kazna i zločin: Snagekolaboraciije u Srbiji, Rosa LuxemburgStiftung, Beograd 138. str.
- Radanović, M. (2016),Kazna i zločin: Snagekolaboraciije u Srbiji, Rosa LuxemburgStiftung, Beograd 98. str.
- Radanović, M. (2016),Kazna i zločin: Snagekolaboraciije u Srbiji, Rosa LuxemburgStiftung, Beograd 111. str.
- Radanović, M. (2016),Kazna i zločin: Snagekolaboraciije u Srbiji, Rosa LuxemburgStiftung, Beograd 128. str.
- Radanović, M. (2016),Kazna i zločin: Snagekolaboraciije u Srbiji, Rosa LuxemburgStiftung, Beograd 153. str.
- Samardžić, M. (2021), Istina o Kalabiću, Pogledi, Kragujevac 148-149. strana.
- Samardžić, M. (2021), Istina o Kalabiću, Pogledi, Kragujevac 112. strana.
- Samardžić, M. (2021), Istina o Kalabiću, Pogledi, Kragujevac 115-116. strana.
- Samardžić, M. (2021), Istina o Kalabiću, Pogledi, Kragujevac 238. strana.
- Samardžić, M. (2021), Istina o Kalabiću, Pogledi, Kragujevac 238. strana.
- Samardžić, M. (2021), Istina o Kalabiću, Pogledi, Kragujevac 283-284. strana.
- Samardžić, M. (2021), Istina o Kalabiću, Pogledi, Kragujevac 225. strana.
- Samardžić, M. (2021), Istina o Kalabiću, Pogledi, Kragujevac 271. strana.
- Socijalizam i rat, Vladimir Ilyich Lenin, 1915.
- O Ratu za vodu u Kočabambu autor ovih redova pisao je u tekstu Levica u Latinskoj Americi: Bolivija (III). https://www.noviplamen.net/glavna/levica-u-latinskoj-americi-bolivija-iii/
- Erićev tekst pogledati na https://pescanik.net/o-borbi-za-ekolosku-pravdu/.
- Odlična analiza desničarskih pokušaja aproprijacije ekoloških borbi data je u tekstu Ekologija i borba protiv siromaštva kao paravan za esktremno desničarske organizacije. https://antibarbarus.net/ekologija-i-borba-protiv-siromastva-kao-paravan-za-ekstremno-desnicarske-organizacije/.
- Leycester Coltman, Stvarni Fidel Castro, Naklada Ljevak, Zagreb, 2005., 123.
- Ernsto Che Guevara, Sjećanje na kubanski revolucionarni rat, Profil, Zagreb, 2011., 21.
- Opširnije u: Bert Hoffmann, „Charismatic Authority and Leadership Change: Lessons form Cuba’s Post-Fidel Succession“, International Political Science Review, br. 3., 30/2009., 229.-248.
- Jorge Domínguez, „¿Cominza una transición hacia el autoritarismo en Cuba?“, Revista encuentro de la cultura Cubaana, 6/7., 1997., 7.-23.
- ¿ Fechas para el fin, o nuevos comienzos para la Revolución?, Granma. Organo oficial de Comite Cetnral del Partido Comunista de Cuba, 5. VIII. 2022.
- B. Hoffmann, „Charismatic Authority and Leadership Change: Lessons form Cuba’s Post-Fidel Succession“, 229.-248.
- Castro je vlast predao 2016. godine uslijed zdravstvenih komplikacija.
- Vidi u: Robbins Burling, Passage of Power: Studies in Political Succession, Adacemic Press, 1974.
- Helms-Burton zakon donesen je za vrijeme Billa Clintona, a prema njemu došlo je do postrožavanja gospodarske blokade, ali i prijetnje svim stranim ulaganjima na otok kao i namatenje sankcija stranim tvrtkama koje koriste vlasništvo američkih građana koje je na Kubi nacionalizirano.
- Naime, Castro je u oporuci strogo zabranio podizanje spomenika s njegovim likom kao i imenovanje ulice i trgova po njemu. Tako na Kubi nigdje ne postoji njegova ulica, trg ili spomenik. Zanimljiva je činjenica da se iznad biste nalazi Fidelova fotografija tijekom njezinog primanja, na kojoj se itekako vidi njegovo nezadovoljstvo poklonom.
- Bert Hoffmann smatra da je do ovoga, osim u Raulovom slučaju došlo i u slučaju venecuelanskog predsjednika Huga Cháveza.
- U okviru operacije Carlota, Kuba je u studenom 1975. godine poslala tisuće dobrovoljaca u borbu protiv južnoafričkih i zairskih trupa na Luandu da bi spriječili angolsku neovisnost.
- „Cuba’s worst ever fire brought under control….“, dostupno na https://edition.cnn.com/2022/08/09/americas/matanzas-cuba-worst-fire-intl-hnk/index.html, 4. 9. 2022.
- „Why is Cuba Filled with Classic Cars“, dostupno na: https://discovercorps.com/blog/why-is-cuba-filled-with-classic-cars/, 9. IX. 2002.
- Igancio Ramonet, Fidel Castro. Moj život. Biografija u dva glasa, VBZ, Zagreb, 2009., 421.
- Usp. str. 200‒206 u knjizi Jeziku je svejedno (2019): https://www.sandorf.hr/administracija/downloadpdf/202012220604200.jeziku_je_svejedno_sandorf_2019.pdf.
- Misao postala svijetom – Treba li napustiti Marxa?, Henry Lefebvre, 1978.
- Doba revolucije, Eric J. Hobsbawm, 1987.
- Je li Marx bio u pravu?, Gordan Stošević, 2020.
- Je li Marx bio u pravu?, Gordan Stošević, 2020.
- Digitalisation of society, Julian Scott, 202.
- U ova dva podkasta mogu se zainteresovani istraživači obavestiti o razlici između klasne svesti i nesvesti. A negde između te dve oblasti duha sigurno je i klasna podsvest. Takođe, treba uočiti razliku između sistemske neosvešćenosti i sistemske neosveštanosti (nenagrađenosti projektima, pozicijama, funkcijama, kolumnama itd)
- Par reči Vidžaj Prašada o, od Havela nadaleko hvaljenoj, ma kakvi hvaljenoj, kićenoj i zlaćenoj intervenciji u Iraku: “… on this day 20 years ago American troops stormed Bagdad, pillage started that was not seen since XIII century…”; prvo izlaganje na ovom panelu.
- Tako nešto uopšteno naslovljeno da pasuje u bilo koji project frejming – pročitati obavezno delove o projektnoj diktaturi kapitala u Kuljićevom uvodu a evo suštine: “Savremena anti-antagonistička perspektiva istraživača koji su umreženi u razne projekte, pa moraju voditi računa o vlastitoj teorijskoj i pojmovnoj korektnosti, jeste samozaslepljivanje.”
- Podvukli bi ovde još jednom, Kuljić kao da se u pristupu/uvodu problemu sećanja a time i odabiru kategorijalnog aparata pristupanja prošlosti(ma) levice, odriče i istorijskog materijalizma i njemu imanentne dijalektike i opredeljuje se za neki oblik aktivne miroljubive marginalne posvećenosti/autoreferentnosti levičarske svesti i savesti; kao za neki privremeni refugijum diskurzivne i metodološke discipline; a pride, (u uvodu) ne objašnjava šta je to levica, i kada je i kako bila ili jeste ili treba(la) i mogla da bude u zapadnobalkanskom epohalnom bilo institucionalnom/državnom bilo vaninstitucionalnom (aktivističkom, teorijskom, kulturnom) bildungu i štimungu.
- Vidi M. Kangrga “Fenomenologija ideološko-političkog nastupanja jugoslavenske srednje klase”, takođe i H. H. Tiktin: “… In the second place, since the time of Trotsky there has grown up a 9 million strong army of graduates who constitute what amounts to a separate social group with its own interests. At its higher levels it is part of the elite but the rest are excluded from power and have a standard of living not much higher than that of the working class and often indeed lower. It is they who would benefit most from the economic reforms and they who wish to change the economic system most. They are the most privatized and the most opposed to organization, and they identify central administration and organization with socialism. Not unsurprisingly they are the group most in favor of capitalism itself, usually in the form of an uncritical admiration for the United States and the effects of private enterprise. Not to anyone’s astonishment the current five year plan proposes to increase their incomes faster than the working class, in order to assuage their discontent. Marxist theorists have acted up to now as if this social group has · never come into being, as if they play the same role in the USSR as they do in the West. Where the means of production are nationalizedpower is exercised through occupational positions so that those like the intelligentsia who are not at the top of occupational ladder constitute a distinct social group based on their position in the division of labour in the society. Since they are physically separate from the working class and essentially compete with them for a division of the means of distribution and regard themselves as inherently entitled to a standard of living higher than the working class the two groups have hitherto stood in sharp opposition to each other. It is in large part a result of the atomization of society that the working class and intelligentsia are separated by an enormous social distance. The effect has been to stabilize an otherwise highly unstable system. Since the intelligentsia are highly elitist and are only interested in their own individual affairs they are cut off from the only force which can change the society and hence become extremely pessimistic, mystical (the Russian soul, believers in God) and nationalistic. The elite have therefore succeeded in maintaining the system in spite of itself. This is, of course, not its only means. The working class, despising as a result the intelligentsia, can be relied on to support the elite against the demands of the intelligentsia…” (Towards a Political Economy of the USSR); slično i Mislav Žitko: “…promjena političkog habitusa građana koji su stasali u novim okolnostima ključna je za razumijevanje njihova ponašanja u vremenu krize državnog aparata desetljeća kasnije…”; A evo, ovde možete i sami doprineti politici sećanja ex-yu srednje klase, konkurs je u toku.
- Jer tamo, na tom nemapiranom kontinentu emancipacije, kao i u Turgenjevljevim “Očevima i deci”, zatim kontri “Šta da se radi?” Černiševskog pa rekontri u “Zapisima iz puzajućeg prostora” Dostojevskog, nalaze se, zabeležena već vek i po, ključna egzistencijalna i etička, dakle politička pitanja (polu-)periferne srednje klase: kako se pozicionirati u (il’ se skloni ili se prikloni) režimu i hijerarhiji truleće imperije. I nalazi se lako, čak i ako se uporno ne traži – nužnost odgovora na pitanje da li je imperija truleća. I u odnosu na šta? I tu smo nažalost ponovo na (Manifestom i diskusijom nezapočetom) početku izbegavanja materijalističke analize kolapsa socijalističkog projekta. Da vidimo ovako: Da li je kolabirao zbog svojih socijalističkih ili svojih nesocijalističkih osobina? Da li se to na neplaniran način ostvarila socijalistička koncepcija odumiranja nesocijalističke države ili je sam socijalistički projekat, usled nepromišljenog flerta sa kapitalizmom (a razumljivog, jer je u pitanju generička uslovljenost zatečene+stasale srednjeklasne formacije tj. podelom rada razvijani klasni instinkt vladajuće državne birokratije), propao povukavši i “socijalističku” državu za sobom? Da li je gigantska količina škarta u privredi SSSRa bila (i) simptom indirektnog oslobođenja od ponižavajuće napornog rada kakav zahteva sofisticiran (neškartan) proizvod u nedostatku tehnološki naprednih proizvodnih procesa? (a koji sa druge strane često diskvalifikuju i destituišu čitave grane radništva)… ili, da li je planiranje proizvodnje bilo nepotrebno ili nemoguće?
- I inače treba pažljivo čitati predgovore teorijskih knjiga (po savetu rahmetli Trše kao i rahmetli Rahmetova) ali svejedno, niko mi nije ni ponudio knjigu a para nemam da je kupim: potrošio sam na kupovanje desetak primeraka knjige “Fašizam” tada magistra sociologije Todor Kuljića, koju sam onda prisilno uručivao (uglavnom) ceremonijalnim antifašistima garantujući im da će sve shvatiti ako je i samo stave ispod jastuka – jer sam nagađao da je neće čitati. Pa već u uvodu ruši se čitav njihov svet buržoaske istine, istorije, prava i pravde, zajedno sa kukavičjim jajetom buržoaskog, ritualnog antifašizma.
- To primećuju i drugi istraživači npr. uzmimo samo jednu simptomatičnu rečenicu iz skorašnje knjige Danijele Majstorović: “… (moving away from) the horizons of socially owned property and self-management—two imperfect but real features of Yugoslav socialism…“, i da je prigodno, u smislu predložene afirmativne akcije, prevedemo kao: “… društvena svojina i samoupravljanje nisu bili idealni, ali su makar postojali, bili su realni”. Pa se onda upitamo a šta ako su ipak “… društvena svojina i samoupravljanje bili idealni, ali (nažalost) realno nisu postojali…”, pa onda idemo redom, kao na radionici radnog naslova “Prvi koraci u materijalističkoj analizi”, polako, možda najbolje od kraja ka početku, Musić, pa Korica, pa Suvin, pa Branko Horvat, pa recimo Neca Jovanov, pa Močnik i Rade Pantić, pa Vudvord još malo pažljivije, pa recimo Tiktin i Mandel radi umreženja u šire problematike, pa Mislav Žitko, pa Marija Obradović za tužan kraj, i samim tim konačno pa-pa teorijsko-preskriptivnom plandovanju u imperijalnoj zavetrini (to jest, da se ne bi predomislili treba za svaki slučaj proveriti i stanje stvari na vetrometini, na primer u izlaganjima Ajamu Baraka, Marie Paez Voctor, Benjamina Nortona i drugih izlagača na panelu na kom se u svom stilu istakao i vaš izveštač)…
- Ima i praktična vežbica za najambicioznije, kao neko rekognosciranje terena (geološki izraz za prvi obilazak terena koji treba da se upozna i kartira, u vezi onog “uncharted waters”); a što je najvažnije, može da se vežba i tokom raspusta. Evo jednog jednostavnog recepta sa Fb-a, od pribora, potrebni su sudopera, ljuštilica ili mali nož, jedna ruka kojom se služite i jedna kojom se ne služite, nešto voća i povrća manje (jabuka, tikvice) ili više (kivi, paradajz) teških za oljuštiti. Vežba je namenjena početnom, simboličnom suočavanju sa teškoćama tranzicije duha i tela iz desnog u levo područje ljudskog mišljenja i delanja tj. probnoj ideološkoj transformaciji. “Prvo ukapirati da možeš uvek da budeš istraživač sa opremom detinje hrabrosti i naivnosti: samo pokušaš da ljuštiš tikvice levom rukom, ili onom koja ti nije radna… posekotine će te opominjati na zahtevnost i kompleksnost poduhvata, kao i na simptomatski odsutnu koncentraciju, strpljivost, metodičnost… sve logično će biti protiv radikalne idejne i materijalne tranzicije: gubiće se vreme-novac, živci-zdravlje, dobar deo ploda voćke ili povrćke. Kada se to prežali može prvo da se ukapira ova važna stvar: ako npr. ljuštiš ili rasecaš uzduž tikvice levom rukom a desnom pomažeš, otkrićeš da ti je i desna potpuno trapava (bolje reći minirajuće nastrojena) za neke radnje koje ceni “sporednim”, “pomoćnim”, da je u stavu i stadijumu ignoranstva i svojevrsnog aktivnog bojkota prema novostečenim dužnostima a pogotovo prema novim dužnosnim aspiracijama leve… putem ovog istraživanja možemo otkriti dve ideološke zakonitosti: vladajuća svest, postvarena u „najracionalnijim“ procedurama, rutinama i navikama, čini povratak u svet radikalnih (dakle korenitih, uvek pomalo „dečijih“) istraživanja i snalaženja – jednim “nezrelim”, “infantilnim”, nesvrsishodnim, zametnim, skupim, rizičnim, rečju „neracionalnim“ postupkom… a onda kada vladajuća desnica (zgodno je da upotrebimo ovu reč mada se onda ne uklapaju levaci i levakinje, u čijem slučaju možemo da upotrebimo izraz „vladajuća desna hemisfera mozga“), dakle kada vladajuća desna strana (stanje) svesti treba da pomogne naprasno ambicioznoj, ali sistemski zanemarenoj i potlačenoj strani (odnosno levici ili levoj hemisferi) u tom istraživanju, i samim tim u usvajanju novih znanja i veština, dakle u rastu i razvoju levice ili leve hemisfere, dolazi do ometanja i bojkota, čak agresije i povređivanja… ume da bude i krvavo, kao i sve revolucije, kao i svi uporniji udari na postojeće stanje stvari… dakle, polako i strpljivo, mi malograđani smo transformacionisti, ne revolucionari… I znajte, najveće iskušenje dolazi na kraju, kad naučite da ljuštite koliko-toliko. Otkrićete da se sve vreme ne služite evolutivno najjačim sredstvom ljudske šake – opirućom sposobnošću palca. Tu onda nastupa nova, viša faza (r)evolucionisanja mišljenja i delovanja: kada treba da se shvati da u svemu tome ipak postoji i jedan prirodni oslonac, upirač za potrebni didaktički, dinamički i dijalektički poduhvat. Kada evolutivno uključite palac, tek tada dolazi do prirodnog uzimanja stvari u ruku/e. Videćete… jer ovaj tekst je kao taj palac…
- Clausewitz i moderni ratovi – Vasily Yuryevich Mikryukov.
- Clausewitz i moderni ratovi – Vasily Yuryevich Mikryukov.