PRETNJA

Mesec dana nakon zapaženog govora u kom je obećala da će od Konzervativne partije napraviti „partiju radnika“, britanska premijerka Tereza Mej najavila je da namerava da biznisu omogući najniži porez na dobit korporacija u G20, čime je izazvala uzbunu u Irskoj (Irish Times, 21. novembar).

Obraćajući se skupu CBI, jedne od vodećih organizacija britanskih poslodavaca, [Tereza Mej] je potvrdila da joj cilj nije samo „najniži porez na dobit korporacija u G20, već isto tako i predlaganje poreskog sistema koji nagrađuje inovacije“. Stručnjaci procenjuju da bi mogla da porez na dobit korporacija smanji na manje od 15% [već je početkom 2016. smanjen s 20% na 17%], u cilju zaštite ekonomije svoje zemlje od potresa povezanih s napuštanjem Evropske unije. Smanjenje poreza na dobit korporacija moglo bi da privuče preduzeća i dovede u pitanje status Irske kao omiljene destinacije velikih transnacionalnih korporacija.

VOŽNJA U RIKVERC

Bogota i gerila Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije (FARK) postigli su 14. novembra novi mirovni sporazum, nakon odbijanja prvog na referendumu održanom drugog oktobra. Komunistički nedeljnik Voz smatra da ovaj dokument označava veliko povlačenje (18. novembar).

Predsednik [Huan Manuel Santos] i šef zvanične delegacije Havane, Umberto de la Kale, izjavili su da je novi sporazum „bolji od prethodnog“, ali demokratski blok to drugačije analizira. Ovo je, zapravo, korak unazad, nužan da bi se spasio mirovni proces koji je negativni rezultat referenduma od drugog oktobra ugrozio. (…) Sporazum ne uživa nikakve ustavne garancije, tako da će biti izložen kontrareformama koje bi buduće vlade možda želele da uvedu. (…) Novi tekst spominje koncept „budžetske održivosti“ za finansiranje sporazuma, što će njegovu primenu dovesti u pitanje ukoliko izvršna vlast jednog dana ne odluči, s pravom ili ne, da poseduje manjak resursa.

BIJESNI PAS

Prema New York Timesu, Donald Trump priznaje da ga je „iznenadila“ spoznaja da jedan od njegovih najizglednijih odabranika za položaj Ministra obrane, general James (Bijesni pas) Mattis, zapravo ne odobrava taktiku mučenja poznatu kao waterboarding. U opširnom interviewu za Times, reporterka izvješćuje na Twitteru o Trumpovom razgovoru sa Uredništvom i osobljem NYT-a. Inače za naše čitatelje kojima je pojam waterboarding nepoznat, radi se o proceduri koja se smatra jednim od načina mučenja , gdje se mučena osoba vezuje za dasku pa ga se zalijeva polijevanjem ogromnim količinama vode, tako da je izložen pravom iskustvu davljena.

TRUMP ZA OBRANU

„Kad se bolje razmisli (što malo tko čini), zar nije čudno da je u drugoj polovini dvadesetog stoljeća i prvim godinama ovog stoljeća Washington sproveo ono što nijedna velesila u povijesti nikada nije postigla…?“ Tako započinje Tom Engelhardt uvodnu riječ o eseju Williama Hartinga koji nosi naslov Trump za obranu. Bez ulaska u detalje u tom tekstu, evo tek nekoliko podataka koji se u tom osvrtu spominju a zaista zapanjuju. Da li znate da su Sjedinjene Države okupirale cijeli svijet šokantnom brojkom vojnih kampova, utvrda i baza, napravivši obruč oko Kine, Rusije, Sjeverne Koreje, Irana i drugih neprijateljskih zemalja. Samo u Iraku i Afganistanu, od dovoljno malih baza pa do onih veličine manjih američkih gradova,  sagrađeno je oko 1000 takvih baza. U 2015., bilo je još oko 800 velikih američkih vojnih baza po stranim zemljama, uz mjesta u kojima su postavljene manje borbene ispostave poput kampova kao i prostori za skladištenje ratne opreme za buduće upotrebe. Nijedna velesila, čak ni Britanija kad je bila u svom imperijalnom vrhuncu nikada nije, kako reče autor, uspjela imati tako golem „otisak stopala“.

Ne ulazeći sada u prepričavanje drugih šokantnih detalja, ovaj uvodni tekst Toma Engelhardta o eseju Williama D.  Hartunga govori i o basnoslovnim troškovima održavanja koji idu na teret poreznih obveznika.

PODELITE