Iz štampe je upravo izašla nova knjiga Mire Bogdanović „Elitistički pasijans – Povijesni revizionizam Latinke Perović“, koju je objavila izdavačka kuća MostArt.
Za čitaoce Novog plamena, u direktnoj prodaji u Srbiji, knjiga se može naručiti od izdavača po sniženoj ceni od 800,00 dinara. U cenu su uračunati i troškovi unutrašnjeg poštanskog saobraćaja u Srbiji. Knjigu možete naručiti preko e-maila: mostart@eunet.rs.
„Naglasak u mojoj kritici ideološko-političke pozicije u radovima Latinke Perović bit će na njezinoj delegitimizaciji vizije društva socijalne pravde, na propagandi kapitalizma u retrospektivi i perspektivi. Ona je jučer bila za bolje sutra, a danas je za bolje jučer. Sa svojim desničarskim-nacionalističkim kritičarima ona dijeli antikomunistički stav.“
„Latinka Perović je nedvosmisleno istaknula da se može vladati samo odozgo. Tu je Aleksandar Vučić bez premca. Od nje nismo čuli ni riječ kritike autokracije kao takve. Autokracija je prihvatljiva ako su na vlasti oni čija shvaćanja Latinka Perović dijeli. Ona se nije oslobodila autoritarnog shvaćanja politike koje obilježava ne samo teorijsko-elitistički pristup politici, već se pokazuje kako u njezinom shvaćanju liberalizma, tako i u konkretnoj politici koja iz toga slijedi.“
Mira Bogdanović je rođena u partizanima, pri glavnom štabu NOV-POJ za Hrvatsku (Glina 1945. godine). Gimnaziju, Filozofski fakultet i magistraturu završila u Beogradu, doktorirala u Nizozemskoj. Godinama predavala sociologiju na Academie De Horst u Nizozemskoj i bila vanjski suradnik Međunarodnog instituta za socijalnu historiju (IISG) u Amsterdamu. Područja interesovanja su politička sociologija, novija socijalna povijest balkanskog prostora, povijest ideologije. Živi, čita i piše u Zagrebu.
Iz kolumne Zlatka Pakovića u Danasu:
Tu knjigu sam inicirao i, još u nastajanju, preporučio je izdavaču, nagovorivši autorku da je načini od ogleda koji je tada pisala, i radujem se da će uskoro biti pred publikom. Ona ima moć da podstakne zapostavljeno kritičko mišljenje o samoj stvari naše stvarnosti. Po mom dubokom uverenju, kritičko mišljenje je najviši oblik ljubavi. Jer je ljubav prema istini, ne po babu i po stričevima. A ideologija, dame i gospodo, ideologija se jede i dugo vari. Kad govorimo o ideologiji neoliberalizma, govorimo o ideologiji koja podrazumeva presitu malobrojnu elitu i jedno gladno čovečanstvo sa etiketom formalno priznatih ljudskih prava – čovečanstvo koje ta elita obrazuje da žudi za onim što ga porobljava. Formalnost ljudskih prava isto je što i, recimo, pravo na to da svi jedu iz zlatnih tanjira. Ali, suština nije u tanjiru. U svom najnovijem delu, Latinka Perović ima ambiciju da kao istoričar trasira put za povest/događanje neoliberalizma/kapitalizma u Srbiji, i stoga za ovu namenu kroti pojmove i amputira činjenice iz političke prošlosti Srbije. Tamo pak gde se krote pojmovi i amputiraju činjenice, završava se u kroćenju ljudi i amputaciji slobode. U slučaju neoliberalizma to nije u vidu konclogora i gulaga, mada on ime svoje gvantaname, nego, pre svega, u vidu sistema golih otoka u privatnim preduzećima. Kad se pogledaju, ako se više uopšte i gledaju, istoričarka koja je 1985. objavila dvotomnu knjigu “Srpski socijalisti 19. veka”, i istoričarka koja je 2015. objavila knjigu “Dominantna i neželjena elita”, gledaju se dve potpuno različite istoričarke i persone, iako obe nose isto ime i dele istu osobu, Latinku Perović. One koriste istu građu i tumače iste pojave i procese, ali na dva u potpunosti protivrečna načina. Ono što je za pedesetogodišnju istoričarku predstavljalo napredak u Srbiji, posle trideset godina za nju je uzrok nacionalnog nazadovanja. Tako kako iz starijih spisa Perovićeve zari Svetozar Marković, iz današnjih – mrači, okrivljen da je dao moralnu podršku čak i Slobodanu Miloševiću, čiji se socijalizam od Markovićevog razlikuje koliko i pas kao lajuća životinja od Psa kao sazvežđa. U svojoj neoliberalnoj storiji Perovićeva ne razlikuje sazvežđa od životinja po kojima ona nose imena. A evo odakle to potiče! Ona veli: “Načelo privatne svojine kao osnov lične slobode.